Jedna od boljih stvari života u Hrvatskoj jest da se ovdje u toliko toga može biti prvi odnosno da se toliko toga može učiniti po prvi puta u nacionalnoj povijesti, bez obzira što ista traje 'od stoljeća sedmog'. Tako bi se moglo dogoditi da ekipa koju predvodi Hrvoje Hafner, a koja stoji iza Doniralice, tj. prve hrvatske online platforme za crowdfunding, dugoročno izmijene način kako se u Hrvatskoj organiziraju humanitarne akcije ili financiraju raznoliki umjetnički i aktivistički projekti. No, da bi se to dogodilo, potrebno je, za početak, znati što je i kako funkcionira crowdfunding, koji je na zapadu, a posebice u Americi, već uobičajena i prilično uspješna metoda prikupljanja novčanih sredstava za realizaciju ideja koje na prvi pogled nisu komercijalne.

Crowdfunding je, kako je to definirao Hrvoje Hafner na svojem predavanju u Boooksi, 'kolektivna suradnja s ciljem financiranja ideja', a to se pak financiranje sastoji od mnoštva manjih donacija (od 5, 10, 20 ili 100 kuna/dolara/eura) koje se prikuplja putem interneta. Kako je Hafner podsjetio, novac se i prije masovno prikupljao, pa je jedan od prvih primjera crowdfundinga akcija financiranja postamenta za Kip slobode u New Yorku u 19. stoljeću. Tada je sakupljeno 100 tisuća dolara, s time da je prosječna donacija bila manja od jednog tadašnjeg dolara, odnosno današnjih 23.

U međuvremenu – s pojavom interneta - crowdfunding je procvjetao online, o čemu svjedoči i podatak da trenutno na svijetu postoji oko 500 platformi za crowdfunding, koji je postao iznimno popularan 2008. i 2009. godine zahvaljujući i tadašnjoj američkoj predsjedničkoj kampanji, a otad se doniralo tri milijarde dolara za najrazličitije ideje, projekte i akcije, koje nemaju nužno veze s politikom. Među najpopularnijim online platformama za crowdfunding su Kickstarter i Indiegogo, s time da je potonji internacionalno usmjeren, dok je prvi ponajviše vezan za SAD. Platforme za crowdfunding uzimaju između četiri i 10 posto od pristiglih donacija, a nude niz mogućnosti za prezentacije ideja i projekata te većinom funkcioniraju po dva modela. Prvi je 'sve ili ništa' te podrazumijeva da će projekt dobiti novac samo ako sakupi dovoljno donacija za puni traženi iznos, dok je druga opcija 'zadrži sve'. Naravno, transparentnost cijelog procesa je ključna za njegovo uspješno funkcioniranje.

Doniralica bi, dakle, trebala biti prva i uspješna u svemu tome, te se očekuje kako će potpuno profunckionirati do kraja godine. Cilj je postati vodeća (pritom pomaže što je Doniralica zasad i jedina) platforma za crowdfunding u Hrvatskoj, dakle na lokalnom nivou, te se otvoriti i prema udrugama i prema pojedincima koji traže sredstva za realizaciju svojih ideja.

Kako je istaknuo Hrvoje Hafner, za uspješan crowdfunding važan je konstantan angažman, te nije dovoljno samo osmisliti projekt nego i njegovu reklamu, koja se onda treba širiti bespućima interneta i privlačiti zainteresirane (većinom sitne) donatore. Doniralica bi pak trebala 'ispunjavati potrebu podrške malih projekata na lokalnoj razini', a zbog domaćih zakona bi za početak projekte mogle prijaviti i pokušato financirati crowdfundingom organizacije civilnog društva.

Dobar primjer uspješnog crowdfundinga jest ilustrirana knjiga u nastajanju pod nazivom 'To Be or not to Be: This is the Adventure', koju je osmislio američki komični pisac Ryan North, jedan od scenarista popularnog crtića 'Adventure Time'. Njegova je ideja iznova napisati 'Hamleta', ali ovoga puta ponuditi čitatelju da cijelu dramu doživi iz perspektive jednog od likova, kao i da sam odlučuje o tijeku priče. Za zabavnu i dobro predstavljenu ideju North je pomoću crowdfundinga sakupio pola milijuna dolara, pa se sada čeka na rezultat.

Tako je i s crowdfundingom u Hrvata – pravi rezultati se još čekaju. Potencijala ima, ali ne bi bilo prvi puta da ostane neiskorišten.