Vijest je prije nekoliko dana odjeknula poput bombe: iza 8 prevarantskih NFT projekata, kojima su namamili investitore da ulože ukupno 2,8 milijuna dolara u kriptovalutama, navodno stoje četiri mlada Hrvata koji su potom netragom nestali. Odnosno, kako piše Netokracija, oni su mislili da će netragom nestati, međutim završili su razotkriveni imenom i prezimenom na Twitteru, od strane korisnika koji je poznat po tome da dane provodi razotkrivajući prevarantske projekte u kripto i NFT zajednici.

No, kako je točno išla njihova prevara? O tome razgovaramo s Jerkom Stjepanovićem, organizatorom prve svjetske NFT izložbe i direktorom prvog domaćeg NFT startupa koji spaja digitalno i fizičko, i to tako da printa 3D skulpture od poznatih 2D NFT predložaka.

'Napravili su projekte, reklamirali ih posvuda tj. "shillali", odnosno uvjerili su određen broj ljudi u svoje namjere i poslovne planove za projekt. No, kada su dobili sredstva, projekte su ili potpuno ugasili (Hard rug.) ili se prestali baviti njima (Soft rug.). To je, ukratko, to', govori nam Stjepanović, dodajući kako je vijest doživio razočaravajuće, jer loše utječe na javnu percepciju o kriptovalutama i NFT-jevima. Žao mu je, kaže, i ljudi koji su ostali bez novca.

Rug pull je, inače, dobro poznata vrsta prevare u svijetu kripto i NFT projekata, a kako piše portal Netokracija, radi se o vrlo jednostavnoj shemi “uzmi lovu i bježi”. Prevaranti pripremaju razne blockchain projekte, s velikim planovima i obećanjima, kreiraju što veći hype i interes u kripto zajednici ne bi li privukli što više naivnih investitora, a onda projekt i ekipa iza njega preko noći nestanu...

'Mislim da je bedasto, pohlepno i moralno neprihvatljivo to što je ekipa radila, tim više što su se sa svojim razumijevanjem tržišta zbilja mogli posvetiti nekom dobrom projektu i stvoriti nešto. No umjesto toga, odabrali su prevaru, zapravo krađu. Čitava hrvatska i inozemna kripto javnost osuđuje ovakve djelatnosti. Ovakav tip prevara još uvijek je nažalost vrlo čest u NFT svijetu i zbilja se mora biti oprezan', obrazlaže dalje Stjepanović, naglašavajući još jednom kako ovdje nije bila riječ o kakvoj sofisticiranoj, hakerskoj prevari.

Tehnološki bezazlen slučaj

'Ovaj je slučaj tehnološki bezazlen i na razini onog dječaka iz Slavonije koji je "hakirao" A1. Štoviše, to je bilo i puno zahtjevnije. Ovdje je riječ o društvenom inžinjeringu, odnosno o prodaji lažne robe, robe s greškom, kako god. Kao da kupite auto online, platite dobru cijenu i onda vam doma dođe mala igračka tog automobila,' kaže direktor art startupa Michelangelo Labs.

Portal Netokracija u tekstu posvećenom NFT prevari piše kako je navodne prevarante razotkrio poznati “kripto Sherlock Holmes” ZachXTB koji je povezao sve aktere prevare i čak grafički prikazao kako ih transakcije dovode u vezu s prevarantskim projektima. Osim toga, razotkrio je linkove na njihove društvene mreže, čak i fotografije na kojima se hvale novim Rolex satovima i sl., a u istragu su se uključili i njegovi pratitelji.

Prema istrazi ZachXTB-a i ekipe s Twittera, četiri Hrvata organizirala su 8 prevarantskih projekata na kojima se dogodio “rug pull“. Projekti su idući: DAOTurtles, Saconi Holmovimiento, Pixel Cat Gang, Bored Ape Tattoo Shop, Trippy Ape, Acid Ape Candy, High Club, & Drippy Jesus.

Iako su navodni prevaranti nakon ZachXTB-ove istrage nestali s društvenih mreža, mnogi korisnici Twittera i ljubitelji NFT-ja danas znaju njihove točne podatke. Otkriti ih je, kaže nam Stjepanović, bilo lako. Navodni prevaranti su, naime, ispali vrlo naivni jer su novce izvlačili preko kripto mjenjačnice Binance, a to je platforma koja zahtijeva provjeru identiteta.

Navodni prevaranti koristili su mjenjačnicu Binance, na kojoj je obavezan dokaz identiteta

'Policija im jednako tako može ući u trag, kako zbog blockchaina, tako i zbog činjenice da su koristili mjenjačnicu kriptovaluta Binance gdje je obavezan dokaz identiteta, no morali bi imati stručnjaka koji razumije kripto i blockchain. Ipak, sumnjam da će se lokalne policije baviti ovakvim slučajevima prevara, kada se ne bave niti javnim i vrlo jasnim kriminalitetom. A ovakav tip istraživanja, unatoč tome što sama prevara možda nije sofisticirana, zahtijeva puno znanja i rada,' kaže nam Stjepanović.

No, jednom i ako ih se ulovi, mogu li prevaranti biti procesuirani? Jesu li naši Zakoni prilagođeni blockchain eri?

'Apsolutno mogu biti procesuirani. Postoji više zakonskih akata pod koje se može svrstati ovakav tip kriminala', uvjeren je Jerko Stjepanović.

Budući da je čitavo područje kripta i NFT-ja još mlado, obrazlaže on dalje, postoji mnoštvo prevara sa svih strana. Prvi korak je da svatko za sebe drži do sigurnosti, kaže, da ne klika na nepoznate linkove, ne drži bitne podatke online itd. Činjenica da su prevare u kripto svijetu vrlo lagane, govori nam, proizlazi iz glavnog benefita kriptovaluta, a to je da je 'svatko svoja banka', dakle potpuno i nepovratno odgovoran za svoju digitalnu imovinu.

'To je revolucionarna ideja i velika prednost, ali lako može biti i slabost,' kaže Stjepanović.

Upitali smo i MUP jesu li do sada uspjeli ući u trag navodnim NFT prevarantima, čiji su osobni podaci na Twitteru izloženi na izvol'te.

'Policija u sklopu svojih ovlasti obavlja provjere svih zaprimljenih obavijesti, uključujući objava na internetu i društvenim mrežama u cilju utvrđivanja postojanja kaznenih djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti. Svi policijski izvidi su tajni, sukladno odredbi čl. 206. f Zakona o kaznenom postupku,' rečeno nam je iz MUP-a.

Za kraj, Stjepanovića pitamo i o tome kakav kraj ove priče očekuje.

'To ovisi o angažmanu javnih tijela. Brojni prevaranti samo naprave nove profile i identitete i operiraju dalje. Iskreno se nadam da ovi momci neće odabrati taj put,' zaključuje CEO Michelangelo Labsa.