Biblioteka je zajednički projekt Hrvatskog filološkog društva i Disputa, te se tradicionalno svake godine predstavlja upravo na Interliberu, a o knjigama objavljenim u 2017. na središnjoj je pozornici u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma govorila urednica Irena Lukšić, koja je napomenula kako je od pokretanja biblioteke 2004. do danas u njoj objavljeno ukupno 128 naslova.

Prvi je u 2017. u okviru biblioteke objavljen roman o Sankt Peterburgu početkom 20-ih godina 20. stoljeća, ruskoga pisca Konstantina Vaginova, čiju je knjigu 'Jarčeva pjesma' Lukšić opisala kao 'roman s ključem u kojemu svaki lik u priči ima svoj prototip u stvarnosti, a stvarnost su 1920-e godine u Rusiji, nakon Oktobarske revolucije i građanskog rata kada je Vaginov došao iz vojske'.

'To je jedan napeti roman, pun različitih literarnih postupaka koji su kasnije semiotičari razradili, i jedna je od omiljenih tema akademskog proučavanja ruske književnosti, poglavito povijesne avangarde', rekla je Lukšić, koja potpisuje prijevod knjige.

Druga knjiga objavljena u 2017. je roman 'Modro' (1994.), španjolske spisateljice Rose Regas, u kojemu pokazuje 'izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa'. Prijevod potpisuje Tamara Kanjera.

O knjizi je govorio prevoditelj Matija Janeš, koji je kazao kako je riječ o autorici iz Barcelone, uglednoj intelektualki koja je prilično kasno počela pisati, na pragu svojih 60-ih godina. 'Riječ je o bez sumnje već danas jednome u Španjolskoj kultnom romanu, koji je osvojio i uglednu nagradu Nadal', rekao je.

Janeš potpisuje prijevod knjige 'Lijep i mračan', slavne španjolske književnice i ugledne novinarke Rose Montero, objavljene također u Disputovoj biblioteci 2017. i najavljenoj kao 'priča o surovosti života zaodjenuta u ruho bajke, mješavina neuljepšanoga socijalnog realizma, egzistencijalističkog usmjerenja te tajnovitoga, magičnog straha kojim je prožeto opisivanje nepoznatoga'.

'Rosa Montero tu se prikazuje u svoj svojoj širini spisateljskih tehnika, strasti, talenta, i jako dobro prezentira ravnotežu koju je pisac dužan postići između pripovijedanja, strasti za fabuliranjem i određenog angažmana koji se od pisca traži, pri čemu je vaga nekako malo više nagnuta prema fabuliranju', rekao je Janeš.

Knjiga norveškog književnika Frodea Gryttena 'Sutra je ponedjeljak', objavljena u prijevodu Željke Černok, opisana je kao 'subverzivni roman o neobičnoj otmici vlasnika Ikee, i emocijama nabijen tekst o raspadu jedne obitelji', a riječ je o angažiranom djelu o kapitalizmu 'koji guši sve oko sebe'.

Roman 'Moja majka' francuskoga pisca Georgesa Bataillea, o inicijaciji u perverziju sedamnaestogodišnjeg Pierrea pod vodstvom vlastite majke, najavljen je kao 'roman pod utjecajem Nietzschea i De Sadea koji ruši tabue i propituje  dublji smisao ljudske intime'.

Prevoditeljica Marija Paprašarovski kazala je kako je riječ o piscu koji širinom svojih interesa nadilazi uobičajene aktivnosti jednog intelektualca, pisca i umjetnika, uzbudljiva i neuobičajena života, koji je svoju opsesiju erotikom, zlom i smrću osobno istraživao, ne odustajući pritom ni malo od vanjštine uglednog građanina svoga doba, visoko pozicioniranoga bibliotekara pariške nacionalne biblioteke.

Disput je objavio i knjigu 'Civilizacija komunizma' (1972.) poljskoga pisca, publicista i novinara Leopolda Tyrmanda, čiji prijevod potpisuje Adrian Cvitanović, koju je Lukšić najavila kao 'zbirku lucidnih eseja' napisanih u obliku niza 'improvizacija na temu' u kojima na satiričan način, britkim jezikom progovara o  svakodnevici  u komunističkoj Poljskoj.

Knjiga 'Noćas ću ja spavati do zida' litavske prozaistice i esejistice Giedre Radvilavičiūtė, u prijevodu Mirjane Bračko, donosi dvanaest ulančanih priča, tekstova u kojima se isprepliću tradicionalna esejistika i prozno pripovijedanje u kojima se čitatelj 'suočava s gustom strukturom sjećanja i stvarnosti, banalnosti i maštovitosti, a sve s obilnom dozom apsurdnosti i humora'. 

Objavljena je i knjiga nagrađivane mađarske spisateljice i prevoditeljice Magde Szabo 'Ulica Katalin', čija se radnja događa 30-ih godina u budimpeštanskoj ulici toga imena, gdje jedna pokraj druge skladno žive tri obitelji s četvero djece koja zajedno odrastaju, a kojima se životi sudbonosno promijene 1944., kada jedna od njih biva deportirana. Knjigu je na hrvatski prevela Kristina Katalinić.

U ediciji je ove godine objavljen i roman 'Zemlja i nebo Jacquesa Dormea' ruskoga književnika Andreja Makinea, treći dio rusko-francuske trilogije jednog od najpopularnijih autora u toj biblioteci, o francuskom pilotu koji je igrom sudbine u Drugom svjetskom ratu našao u Sovjetskom Savezu. Knjigu je s francuskoga prevela Sanja Šoštarić.

Kao još jedno remek-djelo mađarske književnosti predstavljen je i roman 'Ševa' jednoga od klasika mađarske književnosti Deszoa Kosztolanyija, 'pronicljiv roman koji suptilno otkriva sloj za slojem života' u kojemu jedan od ključnih predstavnika građanske i europske moderne proze donosi živopisan portret austrougarskog provincijalnog društva koncem 19. stoljeća. Za prijevod s mađarskoga zaslužna je Kristina Peternai Andrić.

Posljednja knjiga objavljena u 2017. u toj vrijednoj Disputovoj biblioteci je dokumentaristički roman 'Nemoj mi reći da se bojiš' talijanskoga pisca Giuseppea Catozzelle u prijevodu Anite Vuco, temeljen na istinitoj priči o somalijskoj djevojci koja riskira život na migrantskom putu prema Europi kako bi trčala na Olimpijskim igrama.