'Baba Jaga je snijela jaje' novi je roman hrvatske književnice Dubravke Ugrešić
Roman 'Baba jaga je snijela jaje' sastavni je dio edicije 'Mitovi' koju u Hrvatskoj objavljuje naklada Vuković & Runjić. Prema najavi izdavača, 'Baba Jaga' u knjižare dolazi sljedeći tjedan. Roman je već objavila beogradska Geopoetika, kao osmi naslov edicije. Ideja je projekta 'Mitovi', koji provodi 37 izdavača iz svijeta, da pisci prema vlastitom izboru na nov način obrade postojeće mitove.
Dubravka Ugrešić odabrala je Babu Jagu, lik slavenske mitologije na južnoslavenskim prostorima, poznat i kao Baba Roga. Riječ je o čarobnici i vještici, starici koja stanuje u kolibi postavljenoj na kokošjim nogama koja se vrti oko svoje osi, a okružena je ljudskim kostima i lubanjama. Baba Jaga je najčešće prikazana s fizičkim nedostacima, kao starica velikih grudi, izrazito dugog nosa. U romanu Ugrešić kao glavnu temu obrađuje starost, projiciranu kroz likove triju žena – Bebe, Kukle i Pupe, čija imena u prijevodu znače – lutka. Vezana uz temu starosti je i opsjednutost ljepotom, mladošću i težnjom ka dostizanju ideala ljepote. Prvenstveno se to odnosi na žene koje su u ovom romanu glavi likovi – bilo kao pojedinci ili kao članice bablje internacionale, utopističkog ženskog pokreta koji u niskom startu čeka osvetiti se za sva silovanja, ratove, torture… Utopistički jer, uz brojne zadržane elemente iz mita o Babi Jagi, u središnjem dijelu priče nema spomena o maču pod jastukom na kojem spava Baba Jaga.
Kroz sporedni lik Mevludina, masera iz Bosne koji je na privremenom radu u češkim toplicama gdje Beba, Kulkla i Pupa traže formulu pomlađivanja i užitka, uvedena je tema o ratnim zbivanjima na prostoru bivše Jugoslavije, tek kako bi dotaklo suvremenih mitova – heroja i zločinaca iz rata. U jednom intervjuu Dubravka Ugrešić je potvrdila da su sve njezine knjige po strukturi teksta drukčije, kako bi doskočila dosadi. Ovaj roman sastavljen je od tri tek naizgled nepovezana dijela. U prvom se pripovjedačica susreće s ostarjelom majkom te putuje u bugarsku Varnu, njeno rodno mjesto, gdje upoznaje znanstvenicu Abu Bagaj. Središnja je priča o trima prijateljicama na odmoru u toplicama, dok je na kraju čitatelju kroz pojmovnik pojašnjena korespondencija suvremene priče i mita o Babi Jagi, kroz bilješke Abe Bagaj.