Vjera Matković uvodno je pojasnila odluku spajanja dugometražnog i kratkometražnog izdanja festivala, na koju je utjecao znatan porast produkcije filmova, uvjetovan dostupnošću tehnologije. „Taj je porast produkcije postajalo sve teže pratiti u bijenalnom ritmu, pa je prelazak na godišnje izdanje bio nužan radi Animafestove konkurentnosti na međunarodnoj sceni i zadržavanja statusa jednog od vodećih svjetskih A festivala“, kazala je producentica te izvijestila da je ove godine primljeno 1605 prijava iz 77 zemalja.

Za natjecateljske je programe odabrano 177 filmova koji su, sukladno novoj festivalskoj shemi, raspoređeni u natjecanje dugometražne animacije te u pet natjecateljskih kategorija kratkometražne animacije: natjecanje kratkometražnih, studentskih, namjenskih, filmova za djecu, te u novu natjecateljsku kategoriju hrvatskih filmova. Selektori natjecateljskih programa bili su Daniel Šuljić za natjecanje dugometražnih filmova, Daniel Šuljić, Nikica Gilić i Petra Zlonoga za natjecanje kratkometražnih i natjecanje hrvatskih filmova, Daniel Šuljić, Ivana Bošnjak i Marko Meštrović za natjecanje studentskih filmova, Lado Skorin za natjecanje namjenskih filmova i Martina Peštaj za natjecanje filmova za djecu.

Daniel Šuljić i Petra Zlonoga predstavili su program kratkometražnog natjecanja, koji je, naglasio je Šuljić, i dalje centralni festivalski program, s najboljim terminom prikazivanja. Primjećuje međutim da velik broj produkcija ima sve kompleksnije produkcijske standarde, što je rezultiralo fantastičnim likovnim kreacijama (Storm Hits Jacket), ali i time da su, generalno, kratki filmovi postali duži pa je posljedično i konkurencija za ulazak u natjecanje bila oštrija a broj odabranih filmova manji (ukupno 38).

„Sa svojim je najnovijim filmovima u programu prisutno nekoliko velikih majstora kao što su dobitnici Animafestove nagrade za životno djelo Paul Driessen i Priit Pärn, a uz njih i domaći legendarni autori Zagrebačke škole animiranog filma Zlatko Bourek i Pavao Štalter. Tu su i redoviti gosti Animafesta, poput Andreasa Hykadea, Theodora Usheva ili Torill Kove, konkurentice za ovogodišnjeg Oscara, kao i brojni mladi autori, u svojim dvadesetima i ranim tridesetima, netom izašli s raznih studija animacije, s odličnim filmovima kojima dokazuju velik talent“, naveo je umjetnički ravnatelj festivala.

Među filmovima koje valja ne propustiti Šuljić i Zlonoga ističu The Master, remek-djelo estonskog majstora lutka-animacije Riha Unta, potom film Suleima, aktivistički uradak sirijskog redatelja Jalala Maghouta, zatim Eager, novi začudni „plesni“ film Amerikanke Allison Schulnik, kao i tragičnu kratku priču u tehnici pijeska na staklu Zepo Cezara Diaza Melendeza. U programu je i Amelia & Duarte Alice Guimarães i Mónice Santos, koji bi svojom (ljubavnom) tematikom izvrsno pasao u Muzej prekinutih veza. Istaknimo i tri hrvatska filma, Levitaciju Marka Meštrovića, film bogate vizualne simbolike, zatim estonsko-hrvatsko-dansku koprodukciju simpatične stilizacije Life with Herman H. Rott autorice Chintis Lundgren, te Wiener Blut Zlatka Boureka i Pavla Štaltera, koji tematizira progon Židova u Drugom svjetskom ratu.

Šuljić je predstavio i natjecanje dugometražnih filmova, čijih se osam odabranih naslova nastavlja na tendenciju Animafesta da prati i podržava nezavisne autorske filmove „s mozgom“. Većina njihovih autora dugogodišnji su poznanici naše festivalske publike, poput Signe Baumane i Billa Plymptona, neokrunjene kraljice i kralja „indie“ animacije. Istaknimo i hrvatski film animatora Dalibora Barića i kompozitora Tomislava Babića Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji, zatim The Boy and the World, brazilsku uspješnicu s već impresivnom kolekcijom nagrada, ili Song of the Sea Tomma Moorea nominiranog za ovogodišnjeg Oscara. „Tu je i nekoliko dugometražnih filmova primjerenih djeci, kojoj Animafest pruža priliku za susret s drugačijim vizualima od masovne industrijske robe na metre koja se uobičajeno nudi“, kazao je Daniel Šuljić.

Ivana Bošnjak, članica komisije za natjecanje studentskih filmova, predstavila je program koji, među 43 odabrana filma, skriva mnoge koji zrelošću i kvalitetom pariraju ponajboljima u „utrci“ za Animafestov Grand Prix. Obznanila je i da je, prema odluci Selekcijske komisije studentskog natjecanja, Akademija za umjetnost i dizajn Bezalel proglašena najboljom školom animacije.

Petra Zlonoga predstavila je novu natjecateljsku kategoriju, natjecanje hrvatskih filmova. Šuljić je prethodno pojasnio da je ono uvedeno stoga što se hrvatski film željelo dodatno predstaviti pred stranim gostima festivala (autorima, kuratorima) te mu se, uvođenjem nagrade, dati na važnosti. Ovaj je natjecateljski program od 17 filmova presjek hrvatskih ostvarenja, od kojih će neka biti prikazana i u drugim natjecateljskim kategorijama, a čine ga radovi autora uglavnom mlađe generacije.

Daniel Šuljić ukratko je predstavio natjecanje namjenskih filmova, dakle „naručenih“ projekata autora s primarnim fokusom na kreativnom filmu, no i čiji namjenski filmovi itekako zaslužuju prikazivanje i vrednovanje. Osvrnuo se i na natjecanje filmova za djecu, koje, prilagođeno raznim dobnim skupinama, bira medijska pedagoginja Martina Peštaj.

Vjera Matković otkrila je još neke detalje ovogodišnjeg Animafesta. Kao što je već objavljeno, Nagradu za životno djelo 2015. Vijeće Animafesta dodijelilo je Michelu Ocelotu, velikanu animiranog filma te dvostrukom laureatu Animafesta. On će nagradu osobno primiti na otvorenju festivala, a njegovi će radovi biti predstavljeni u programu Majstori animacije. Otkrila je i da je ovogodišnji tematski program vezan uz obilježavanje 150. godišnjice izdavanja slavne knjige Lewisa Carrolla, stoga će Alisa u zemlji čudesa biti tematska okosnica ne samo filmskog već i popratnog programa.

Na filmske programe nadovezuje se i drugo izdanje Međunarodnog znanstvenog skupa o animiranom filmu Animafest Scanner koje će 10. i 11. lipnja ponovno okupiti vodeće povjesničare i teoretičare animacije iz cijeloga svijeta. Uz filmski program, dodatno se razvijaju i programi kojima se animacija predstavlja izvan kinodvorana: u muzejskom i galerijskom prostoru (projekt Animation goes MSU! i izložbe u galeriji ULUPUH), u svijetu videoigara te u javnom prostoru, putem evenata i AV performansa.