'Labirint smrti', Philip K. Dick, preveo Saša Stančin (Vuković & Runjić)

Četrnaest stranaca zateklo se na planetu Delmak-O. Svi su dobili premještaj uobičajenim administrativnim postupkom i sletjeli u malim bespovratnim letjelicama. Svi, osim jednog, čije je molitve uslišalo Svevišnje biće i izravno interveniralo. No Delmak-O nije nikakav egzotični raj, niti njegovi kolonizatori znaju svrhu svog bivanja ondje. Uskoro će se okrenuti jedan protiv drugoga i suočiti s činjenicom da agresija skrivena u dnu njihovih umova razara svijet koji su zajednički stvorili. Kao i ­uvijek u romanima ovoga autora, u potki SF fabule krije se uznemirujuća eshatološka ideja o naravi zbilje. Philip K. Dick američki je pisac rođen u Chicagu 1928. godine. U tri desetljeća dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku priču. Jedanaest njegovih romana i priča poslužili su kao predlošci za uspješne filmske adaptacije, a među njima su 'Istrebljivač' (Blade Runner), 'Totalno sjećanje' (Total Recall), 'Specijalni izvještaj' (Minority Report) i 'Replikant' (A Scanner Darkly). Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvršten u izbor najvažnijih djela američke književnosti biblioteke Library of America. Godine 2005. Dickov roman 'Ubik' našao se među sto najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih nakon 1923. u izboru časopisa Time. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u žanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na više od 25 jezika.

'Kokoš Marica', Dubravka Ugrešić i Marin Remić (Oaza Books)

'Kokoš Marica', nova priča Dubravke Ugrešić iz serije za djecu i odrasle, nastavlja se na uspješnice 'Novogodišnje prase' i 'Jedan dan u životu foke Marisol', objavljene ekskluzivno za Oaza Books. U ovim duhovitim i inteligentnim pričama životinje preuzimaju glavne uloge, a njihova svakodnevica smješta ih u neobične, često apsurdne situacije, čime autorica spaja humor i promišljanje o društvenim normama. U novom izdanju koka Marica iz Adamovca napušta mir svog sela i upućuje se u avanturu života - u sam centar Zagreba. Na svom putovanju Marica nailazi na razne gradske likove, uključujući kumice na tržnici Dolac, prolaznike na ulicama i policajce. Na prepoznatljivim zagrebačkim lokacijama njezini susreti i interakcije vode do urnebesnih i apsurdnih situacija.

'Književna republika Jugoslavija', Boris Postnikov (Durieux)

'Temeljitom analizom nemalog broja književnih i kulturnih fenomena koji egzistiraju nakon raspada Jugoslavije, a koji simbolički pamte i promišljaju zajedničku prošlost Jugoslavije te dijele probleme i izazove suvremenog kapitalizma, autorovi argumenti govore u prilog tezi o postjugoslavenskom književnom i kulturnom polju koje vrijedi istraživati i iz čijeg istraživanja možemo izlučiti važne (metodološke, društvene, ekonomske i ine) lekcije. Pritom autor ne želi od postjugoslavenske književnosti načiniti neku novu esencijalističku kategoriju, već je artikulira kao fleksibilan koncept koji donosi analitički dobitak za suvremenu znanost o književnosti', zapisala je o knjizi Maša Kolanović. Boris Postnikov rođen je u Splitu 1979. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost, a doktorirao je 2024. disertacijom iz koje je nastala ova knjiga. Autor je zbirki eseja i kritika 'Postjugoslavenska književnost?' (2012.) i 'Nekoliko poruka naših sponzora' (2013.).

'Cirkus Astralis', Zoran Predin, prevela Jagna Pogačnik (OceanMore)

Klara je supruga i vjerna prva čitateljica rukopisa pisca Franca Baumana, samo ovaj put ima nekih primjedbi - to je okvir novog romana 'Cirkus Astralis' Zorana Predina. 'Problematičan' rukopis u 'realističnom' sloju melodrama je partnera - Silvana, legendarnog frizera, i Egona, samoživog vlasnika salona Samsara, a koji je dobio ime zbog stečenih budističkih uvjerenja svoga vlasnika. Drugi sloj čine inkarnacijske epizode likova koji nisu popili dovoljno vode iz Lete, rijeke zaborava, pa se sada u novim inkarnacijama sjećaju ponečega iz prethodnog života zbog kojega pate kao niži oblici postojanja. Tu se prepoznaju i povijesne ličnosti, a priče su svojevrsna opomena iz onostranog. Treći, epistolarni, i po Klari najproblematičniji sloj romana, donosi pisma pobunjenih likova nezadovoljnih svojim tretmanom, a koje prevrtljivi i također samoživi autor preko volje uvažava, ali ne baš sve jednako. Zbog svega toga roman ostaje u fazi work in progress, a čitatelja uvlači u zabavno i aktivno čitanje te promišljanje rukopisa i ideja krnje reinkarnacije. A nekog od likova stići će i zaslužena, ako već ne inkarnacijska, onda poetička pravda.

'Iza starog zastora', Antonija Kassowitz-Cvijić (Hrvatski centar ITI)

U knjizi 'Iza starog zastora' prvi put su na jednom mjestu, na više od 450 stranica, okupljeni njezini kazališno-publicistički tekstovi, objavljivani od 1910. do 1934. u samostalnim publikacijama ili različitim novinama i časopisima. Riječ je o izboru teatroloških ogleda, biografskih članaka i kraćih tekstova anegdotalnog karaktera, posvećenih zagrebačkom kazališnom životu od sredine 18. do kraja dvadesetih godina 20. stoljeća, no ponajviše ipak usredotočenih na djelovanje starog Varoškog kazališta na Markovu trgu te umjetnike koji su djelovali u njemu. Pišući o njima, Antonija Kassowitz-Cvijić pisala je i o okolnostima u kojima su stvarane njihove predstave te naše nacionalno glumište, ali jednako tako o ljudima koji su se nalazili s druge strane zavjese (od šaptača i frizera do krojača i dekoratera), o kazališnoj opremi, rasvjeti, dekoru, rekviziti, zastoru, posebnim efektima te navikama, senzibilitetu i ponašanju publike; dakle o temama koje se često zanemaruju, a bez kojih je teško potpuno (d)oživjeti atmosferu prohujalih kazališnih vremena. Kad tome dodamo posebno zanimanje Kassowitz-Cvijić za socijalni status kazališnih umjetnika, za njihova primanja i izdatke, obiteljske odnose, stambene uvjete, zdravstvenu skrb, pa čak i hobije i pogrebe, razvidno je to da iz razasutih fragmenata njezinih blago beletriziranih tekstova dobivamo intrigantan i poprilično cjelovit uvid u zagrebački kazališni mikrokozam u razdoblju od šezdesetak godina, počevši od polovice 19. stoljeća.