Knjiga je objavljena u izdanju Sandorfa, čiji je glavni urednik Ivan Sršen kazao kako je riječ o sedmom romanu toga istaknutog romanista i nagrađivanog književnika, jednoga od najvažnijih suvremenih hrvatskih romanopisaca.

"Na taj smo roman čekali pet godina a dobili smo sjajno štivo, pisano uz obilje autoironije i crnog humora, koji je gušt čitati i koji je na neki način i urnebesan", napomenuo je Sršen na predstavljanju u Cafeu U dvorištu.

Književnik Zoran Ferić istaknuo je kako je riječ o knjizi "punoj duhovite i lijepe zločestoće", koju "gdje god otvorite, imate nešto dobra". "Taj roman za mene ima jednu jedinu vidljivu, ali veliku slabost: nisam ga ja napisao, a volio bih da jesam", kazao je.

"Pisan je briljantnim stilom, ali osim na toj mikrorazini, ta je knjiga posebna i kao vrlo cjelovita i zaokružena priča. To je knjiga o nama, u njoj ćemo se svi prepoznati – samo je pitanje hoće li nam biti drago što smo se prepoznali. Ali to i jest svrha dobre i velike književnosti, da nam pokaže nas same. To je definitivno knjiga o kojoj će se puno pisati i govoriti", napomenuo je Ferić.

Marinko Koščec (1967.) diplomirao je engleski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te magistrirao iz književnosti na sveučilištu Paris VII i na FF-u Zagreb, gdje je 2005. i doktorirao.

Dobitnik je Nagrade Meša Selimović za najbolji roman napisan na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore za knjigu "Netko drugi" (2001.), dok mu je "Wonderland" (2003.) donio nagradu VBZ-a za najbolji neobjavljeni roman.

Napisao je još romane "Otok pod morem" (1999.), "To malo pijeska na dlanu" (2005.), "Centimetar od sreće" (2008.) i "Četvrti čovjek" (2011.), zbirku eseja i prijevoda "Skice za portret suvremene francuske proze" (2003.), studiju opusa francuskog romanopisca Michela Houellebecqa "Michel H. – mirakul, mučenik, manipulator" (2007.), te je autor antologije suvremene francuske kratke priče "Mrmor u mraku" (2007.).

Nastavnik je francuske književnosti pri Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Njegova knjiga "U potrazi za početkom kruga" najavljena je kao mnogoslojna priča puna pronicavih uvida, koja pršti duhovitošću i ironijom te kroz prizmu protagonistove svijesti briljantno secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti.

Britka anatomija života

Osnovnu nit Koščecova novog romana čini gotovo hermetičan odnos muškarca i žene koji ostaju zajedno unatoč sve težim prijeporima i nezaobilaznim odjecima onoga što se u društvenoj stvarnosti naziva krizom, premda je preraslo u trajno stanje.

Tu je i široka galerija sporednih likova: promašenih, nezadovoljnih individua, gubitnika koji svojim sudbinama personificiraju raznovrsne zablude, slijepe ulice i bjegove u vlastite umišljaje.

"Likovi u knjizi su marionete čije konce života vuče jedna tamna i strašna slila. Kroz njih se prelamaju trendovi, suvremeni život, svako malo pokušava se obnoviti vlastiti život, a mi vrlo brzo prepoznajemo da su to zapravo naši životi, životi u našoj suvremenosti", kazao je Ferić.

No, to nije samo roman o nama ovdje, to je roman o nama "u ovoj našoj nekoj zapadnoj civilizaciji". To je jedna satirično-ljubavno-kulinarska distopija, satirična prema svemu čega se dotakne, i iako nije distopija u pravom smislu riječi, slika suvremenosti koju možemo vidjeti u tom romanu upućuje na to, napomenuo je.

Roman govori o dvoje ljudi koji su se zaljubili; ona je mlada djevojka sa sela a on je pisac. Nakon velike početne zaljubljenosti, njihova ljubav, malo po malo, "u potrazi za srećom", nestaje.

Koščec je kazao kako, zamišljajući svoje likove, nije bio daleko od osobnih iskustava, a njegov glavni protagonist "jest pisac, ali pisac koji ne piše i mrzi pisanje – odustao je od njega, frustriran zbog nemoći pisanja".

Taj roman ima kolektivno stremljenje da kroz galeriju likova pokaže nekoliko tendencija u društvu, "u jednoj verziji tog društva", kazao je.

"Ono čemu gravitiraju likovi i njihove priče ujedno je i određena ambicija da se bude nešto, i da se kroz to nešto ostvari svoj san. No potom slijedi i brzo suočenje s vlastitim ograničenjima, i s frustracijama koje to donosi, a onda je tu i neki bijeg od suočenja s vlastitom istinom", pojasnio je nadalje.

U knjizi su zapravo četiri muška lika koji zajedno tvore "jedan lik rascijepljen na četiri dijela", otkrio je pisac, a tema kojom se najviše u romanu bavi je "pogled u drugog", jer "samoća se još i da nekako podnijeti, ali samoća u paru je ono što nas ubije".