Ana Janjatović Zorica, umjetnička ravnateljica festivala rekla je da je ovogodišnja tema potaknuta esejima francuskog teoretičara Gillesa Lipovetskog koji ima istoimenu zbirku iz 1983. godine, u kojoj je otvorio i danas aktualne teme.

Pod utjecajem popularne kulture i tehnologije 'doba praznine' postaje sve dominantnije, osobito uz masovno korištenje društvenih mreža (Facebooka, Instagrama, Twittera), selfija, kratkih zapisa, postova i javnog izlaganja upitnih individualnosti.

"Iako je napisana prije dosta godina zbirka jako lijepo odražava neke aspekte našeg suvremenog društva, pogotovo u onome što je Susan Sontag rekla kako ne možemo percipirati da nam se svijet događa ako ga nismo fotografirali", rekla je Janjatović Zorica u utorak na konferenciji za novinare.

"Zato govorimo o fenomenu selfieja i određenoj vrsti praznine u nama samima. Imamo potrebu više se prezentirati na van, pa kad i nema prevelike potrebe, dok iznutra osjećamo nevjerojatnu prazninu", objasnila je Janjatović Zorica.

Tema povećanog individualizima i vjerovanja da - ako nije bilo u medijima ili na društvenim mrežama kao da se nije dogodilo, umjetnike je inspirirala za kritičke radove u raznim medijima koji će se predstaviti na festivalu.

"Posebnost festivala je što ljudi rade u za njih novom mediju, Željko Zorica tako je i postavio festival prije šesnaest godina, želeći ih potaknuti da uđu na neko novo područje, što nije jednostavno jer ljudi vole ostati u svojim metierima", napomenula je.

Tako radovi na zadanu temu mogu biti izvedeni u bilo kojem mediju, pod uvjetom da autor u tome mediju radi po prvi put.

Prvi dan festivala otvorit će se skupna izložba na temu festivala, odabranih na natječaju, predstaviti rad "Underground" Miroslava Galinca i "Prazina doma" Nikoline Butorac te prikazati video performans "Čuvarica zaslona" Vesne Mačković.

"U svom sam se radu željela pozabaviti idejom screensavera kao nečime što pokazuje na koji način ljudi žele pobjeći od stresa i problema u nešto bezbrižnije. Pitala sam se, kada bi u Svemiru postojala civilizacija koja postoji samo energija, što bi bio njihov bijeg, njihovi čuvari zaslona", objasnila je Mačković.

U skladu s temom Željka Kamenov održat će predavanje "Ako su svi usmjereni na sebe, tko će se usmjeriti na mene?", o psihološkim posljedicama utjecaja suvremenog društva na pojedinca, s obzirom na nesklad između potrebe za pripadanjem i veličanja individualizma.

Festival priprema i dvije radionice na kojima mogu sudjelovati građani - grafičku radionicu tehnike linoreza sa Zdenkom Bužekom te radionice pjevanja "Zbor praznine" s Vidom Manestar, pratećom vokalisticom Elementala.

U subotu će se održati i predavanje "Kultura selfija - svijet iza tvojih leđa" u kojemu će Ana Peraica govoriti o svemu onome što se događa 'izvan fokusa', u trenutku kada su ljudi usmjereni na prezentaciju sebe samih, a Irena Boćkai i Ana Katulić će izvesti 'eat-art' performans "Neimenljivi", inspiriran Beckettovom novelom istog imena.

Festival predstavlja instalaciju i performans Brune Isakovića "Budućnost seksualnosti", akciju spašavanja više od tisuću knjiga od propadanja u skladištima, s obzirom na porazne statistike prodaje knjiga i lošeg stanja u izdavaštvu. Publiku se poziva da razgledaju instalaciju, uzmu po primjerak "Povijesti seksualnosti" Michela Foucaulta, a ostatak će se "prikladno uništiti".

Među ostalim, održat će se predavanje Suzane Marjanić "Od izvedbe subverzivnih ideja do kritike političkog koncepta post-istine", na primjeru Kugla glumišta i Borisa Kadina (koji će premijerno izvesti performans "Orestea. Post-istina".

U znak sjećanja na osnivača Festivala prvih, multimedijalnog umjetnika Željka Zoricu (1957. – 2013.) predstavit će se dva njegova djela - knjiga "Die Freundschaften" i prikazati film "Cabbage Clairvoyant".

Od početka Festivala prvih 2003. teme su bile reklamokracija, GMO i biotehnologije, dominacije, mine, društvena odgovornost kapitala, mediji i prava djeteta, besplatno obrazovanje, poslovi sa Suncem, nepoznata mjesta u hrvatskoj umjetnosti 70-ih i 80-ih, nada, društvo razočaranja, depresija, solidarnost, pravo na (po)grešku i izmišljanje tradicije.

Organizator je zagrebački Studio Artless koji priređuje i producira umjetnička događanja, festivale, filmove, kazališne predstave, izložbe u području suvremene umjetnosti i teorije.