Kako je riječ o posljednjoj komediji Fadila Hadžića, dobrog duha zagrebačke kulture koji je, između ostaloga, zaslužan i za osnivanje Kerempuha, tu simbolici nije kraj, jer i sami su Dani satire u cjelini posvećeni upravo svojem osnivaču. Ostatak programa na press konferenciji jubilarnih 35. dana satire pojasnio je selektor, kazališni kritičar i teatrolog Hrvoje Ivanković.

U službenoj konkurenciji za nagrade, o kojima odlučuju Helena Buljan, Saša Broz i Bojana Radović, borit će se sve do 19. lipnja ukupno trinaest predstava iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije. Kako domaćin ipak ima veća prava od ostalih, festival se odvija sve do 19. lipnja u Kerempuhu, ali zbog potrebe pojedinih gostujućih produkcija seli se i do Dramskog kazališta Gavella, kao i do Zagrebačkog kazališta mladih. U sklopu Dana satire bit će prikazane čak tri produkcije Satiričkog kazališta Kerempuh. Pored spomenutih 'Prevaranata' u režiji Georgija Para, u taj 'mini showcase' ulaze još 'Čudo u Poskokovoj Dragi' u režiji Krešimira Dolenčića te autorski projekt Renea Bitorajca, Tarika Filipovića i Zorana Lazića 'Spektakluk', koji će festival i zatvoriti.

U međuvremenu, uz domaće uspješnice poput 'Tartuffea' Dramskog kazališta Gavella ili 'Revizora' nastalog u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkog kazališta mladih, selekcija koja pazi na ravnomjerni odnos predstava iz Zagreba i onih koje zagrebačka publika još nije imala prilike vidjeti dovodi i 'glazbenu paranoju', 'Cirkus Destetika', koju je prema djelu ruskog avangardista Daniila Harmsa u riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu postavio ovdje već dobro poznati makedonski redatelj Aleksandar Popovski. Niz atraktivnih gostovanja nesumnjivo nastavlja 'Otac na službenom putu', obrada scenarija Abdulaha Sidrana kojim je Emir Kusturica svojedobno osvojio i Zlatnu palmu u Cannesu. Predstavu je, treba li uopće ponavljati, u beogradskom kazalištu Atelje 212 krajem ožujka postavio Oliver Frljić, bazirajući je na dramaturškoj doskočici da osmogodišnjeg Malika, iz povijesne i životne perspektive, igra legendarni srbijanski glumac Vlastimir Đuza Stojiljković. Ljubitelji nekadašnjih zvijezda doći će na svoje i pogledaju li predstavu Beogradskog dramskog pozorišta 'Harold i Maud', jer u ovoj priči prema poznatom filmu jednu od naslovnih uloga, ekstravagantne starije dame u vezi s mlađim i još ekstravagantnijim muškarcem, igra Milena Dravić.

No zanimljivija je priča o nastanku naslova 'Kad sam bio mrtav' Drame ljubljanskog Slovenskog narodnog gledališča. Riječ je o nijemom filmu Ernsta Lubitscha koji je dugo smatran izgubljenim, dok jedna kopija nije pronađena u Slovenskoj kinoteci i restaurirana. Redatelj Diego de Brea preveo ga je u jednako nijem kazališni jezik, što je eksperiment koji u najmanju ruku zanimljivo – zvuči. Niz (dobro)susjedskih gostovanja završit će predstava 'Hamlet u selu Mrduša Donja' podnaslovljena 'Hamlet zna što narod ne zna'. Bosanskohercegovački redatelj Sulejman Kupusović aktualizirao je, lokalizirao i poprilično skratio neprolaznu komediju, ili možda ipak satiru, Ive Brešana za produkciju Narodnog pozorišta u Sarajevu, u kojoj igraju Josip Pejaković, Mirsad Tuka, Aldin Omerović i drugi.

Snažna i zanimljiva inozemna selekcija ovogodišnjih Dana satire prilika je za provjeru i domaćih snaga na terenu kazališnog humora, no sve ovisi o publici koja ovom festivalu rijetko nedostaje.