Dugometražna konkurencija Zagreb Film Festivala 13. studenoga predstavlja dva zanimljiva filmska ostvarenja koja su kandidati za Oscara u svojim zemljama - izraleski 'Fokstrot' Samuela Maoza koji prikazuje apsurd kulture militarizma i singapurski 'Pop Aye', film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama
Film o ratu i posljedicama rata 'Fokstrot' Samuela Maoza, osvojio je na Venecijanskom filmskom festivalu Veliku nagradu žirija. Strukturiran u tri stilski različita dijela, film iz nekoliko perspektiva prikazuje apsurd ratovanja i militarizma, kroz priču o roditeljima čiji sin pogiba, a koji svaki traži svoj način da izađe iz očaja u kojemu su se našli, dok izlizani izrazi sućuti i šuplje domoljubne fraze vojnih birokrata samo pogoršavaju situaciju.
Redatelj filma Samuel Maoz (1962., Tel Aviv) i sam ima vojnog iskustva. Kao mladi vojnik bio je član posade tenka, no tek kad 1982. izbija rat, shvaća dimenzije ratnih strahota.
Studirao je snimanje na izraelskoj školi Beit Tzvi, a osvojio Zlatnog Lava u Veneciji za dugometražni prvijenac 'Libanon', koji je na 7. ZFF-u osvojio posebno priznanje žirija.
Film 'Pop Aye' najavljuje se kao neobični film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, čiji je scenarij osvojio Posebnu nagradu žirija na festivalu u Sundanceu.
Radnja prati sredovječnog, nekoć uvaženog arhitekta koji odavno nije predmet divljenja svoje profesije, a nije ni u najboljim odnosima sa suprugom. Jednog dana na ulicama susreće prijatelja iz djetinjstva, ostarjelog slona, u čijoj napaćenoj sudbini prepoznaje sebe.
Stoga ga odlučuje odvesti na putovanje ruralnim Tajlandom prema selu Lei, na obiteljsku farmu gdje su zajedno odrastali, a uz put doživljavaju niz tragikomičnih susreta s još osebujnijim likovima.
Taj je film dugometražni prvijenac Kirsten Tan, redateljice koja je bila istaknuta kao nadolazeći talent u CNN-ovoj rubrici Ones to Watch, te je dobitnica brojnih međunarodnih priznanja.
Stalni program Zagreb Film Festivala Velikih 5, koji donosi izbor filmova iz pet najvećih europskih kinematografija – Francuske, Italije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, u ponedjeljak prikazuje dva filma - španjolski 'Neka nas Bog spasi' i francuski 'Ljubavnik za jedan dan' Philippea Garrela.
Crnohumorni triler 'Neka nas Bog spasi' Rodriga Sorogoyena smješten je u sparno i kaotično ljeto u Madridu u koji dolazi papa. Dok grad vrvi sigurnosnim službama i hodočasnicima, nekoliko je starijih žena brutalno silovano i ubijeno.
Slučaj je dodijeljen dvojici osebujnih i potpuno različitih detektiva koje nitko ne želi za partnere. Dok vrijeme izmiče, njih dvoje morat će se uvući u um ubojice, što će im poći za rukom i uspješnije nego što je potrebno.
Ta je britka društvena kritika na festivalu u San Sebastiánu osvojila Nagradu žirija za najbolji scenarij, dok je Roberto Álamo ('Koža u kojoj živim') za ulogu Javiera osvojio nagradu Goya za najboljeg glumca.
'Ljubavnik za jedan dan' Philippea Garrela počinje s dolaskom Jeanne nakon katastrofalnog prekida na vrata očeva stana. On već nekoliko mjeseci živi s novom djevojkom, kćerinom vršnjakinjom, a neobična situacija dovede i do neobičnih međusobnim odnosa likova.
Garrelova 'zavodljiva romantična dramedija' završni je dio njegove trilogije o ljubavi, ljubomori, žudnji i vjernosti, s fokusom na ženskim likovima, osvojila nagradu SACD na Tjednu kritike u Cannesu. 'Ljubavnik za jedan dan' prvi je film u kojem glavnu ulogu nosi njegova kći Esther Garrel.
U programu 'Ponovno s nama' prikazat će se slovenski film 'Sasvim obična obitelj' Jana Cvitkoviča, dobitnika Lava budućnosti u Veneciji za prvijenac 'Kruh i mlijeko'.
Radnja prati srednjoškolskog profesora filozofije koji vodi idiličan obiteljski život u prostranom stanu s dvoje djece, no sve se mijenja kada ga zaljubljena učenica optuži za seksualno zlostavljanje zbog čega izgubi posao. Ubrzo otkaz dobiva i supruga, a nenadani gubitak egzistencijalne sigurnosti unosi među njih razdor.
Na ZFF-u su dosad prikazana tri Cvitkovičeva ostvarenja, kratki film 'Srce je komad mesa' i cjelovečernji filmovi 'Odgrobadogroba' i 'Arheo'.
Popratni program 'Moj prvi film', ove godine posvećen debitantskim filmovima švedskih redatelja, donosi film 'Kriza' jednog od najutjecajnijih filmskih autora uopće, Ingmara Bergmana iz 1946., za koji je napisao i scenarij prema kazališnoj drami danskog pisca Lecka Fischera.