Branko Balić bio je kroničar domaćih kulturno-društvenih zbivanja, umjetničkih mreža i tendencija od kraja 1950-ih do sredine 1970-ih. Kontinuirano je snimao atelijere umjetnika, arhitekata i dizajnera, odnosno mjesta gdje su nastajali umjetnički radovi i vibrantne suvremene umjetničke prakse. Velik dio njegov opusa stoga čine portreti javnih osoba, prvenstveno likovnih i kazališnih umjetnika. Osim kao resurs za istraživanje povijesti umjetnosti, oblikovanja, dizajna, kazališne i filmske umjetnosti, njegov je arhiv vrijedan i u područja urbanizma i arhitekture 20. stoljeća u Hrvatskoj i regiji. Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt opus Branka Balića predstavlja izložbom 'Pozorni promatrač' koja traje do 29. studenoga
Velika zagrebačka izložba rezultat je višegodišnje obrade vrijedne ostavštine fotografa i povjesničara umjetnosti Branka Balića (1930.–1976.), a organiziraju je MUO i Institut za povijest umjetnosti punih 40 godina nakon posljednje izložbe ovog autora.
Autorice su Irena Šimić i Sandra Križić Roban s Instituta za povijest umjetnosti, koje su prošle arhivu od oko 12.000 Balićevih fotografskih negativa koji su u Institutu pohranjeni od 1977.
Uz tek nekoliko sačuvanih vintage fotografija ('Vibracija' 1961. i 'Struktura' 1964. iz MUO-ve Zbirke novije fotografije, izložba obuhvaća stotinjak suvremenih ispisa digitaliziranih izvornih negativa.
U postavu su zastupljene i neke od Balićevih poznatijih serija. Primjerice fotograf je dokumentirao performans skupnog naziva 'Adoracija' kojeg su 1966. izveli su članovi grupe Gorgona prilikom samostalne izložbe Julija Knifera u Galeriji suvremene umjetnosti na nekadašnjoj lokaciji na Gornjem gradu u Zagrebu.
Prezentirane su i snimke postava važnih izložbi održanih u MUO, Galeriji suvremene umjetnosti i Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1960-ih godina.
'Pojedine od tih serija jedinstvene su i stoga važne za dalje istraživanje, razumijevanje i valorizaciju suvremene umjetnosti na našem području', kažu iz MUO, a kao primjer toga navode simpozij i radni sastanak sudionika Novih tendencija 3, održan 1965. u dvorcu u Brezovici.
vezane vijesti
Tu su, osim toga, studije grada Zagreba (serija 'Mi i naš grad', 1959.) te Karlovca i industrije u okolici snimljene početkom 1960-ih, kao i pojedinačne reportaže suvremene arhitekture i projektnih maketa, koje predstavljaju Balića i kao autora zanimljive poetike u području fotografije arhitekture i industrije.
Izložba posebno naglaševa njegovu vezu s umjetnikom Vjenceslavom Richterom koji je u postavu zastupljen originalnom maketom za projekt Muzeja za prostorne eksponate iz 1963. (danas se čuva u Muzeju suvremene umjetnosti, Zbirci Vjenceslava Richter i Nade Kareš Richter).
Portreti umjetnika, kako je spomenuto, vrijedan su segment Balićevog opusa.
'Riječ je o smionim i intimnim studijama lica, koje su shvaćene i kao kritičke interpretacije portretiranih osoba. Umjetnike smješta u njihovo radno okruženje, atelijer ili izložbeni prostor, naglašavajući njihovu društvenu ulogu', navode iz MUO te dodaju da je sastavni dio izložbe privremena biblioteka s izdanjima u kojima su 1960-ih i 1970-ih objavljene Balićeve fotografije te prateći kratkometražni dokumentarni film.
'Pružajući kontekst za revalorizaciju umjetničkog opusa fotografa, namjera ove izložbe je i potaknuti javnu raspravu o nezavidnoj poziciji fotografskih ostavština u Hrvatskoj, koje danas rijetko imaju priliku postati dio institucionalnih programa primarne zaštite, istraživanja i valorizacije, a zbog čega ostaju nedostupna kulturnoj javnosti', poručuje MUO.
Popratni program uz izložbu uključuje predavanja, edukativnih radionica i panel razgovor na temu osobnih fotografskih ostavština.
