'Svi smo mi za nešto krivi. Ponekad se to odnosi samo na naš privatni život, na odnose unutar obitelji. No, ponekad, u određenim povijesnim okolnostima, naše ponašanje i izbori mogu imati tragične i značajne posljedice', rekao je Philippe Claudel, koji će u rujnu boraviti u Zagrebu kao gost 5. Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture.

Krivnja je česta tema njegovih romana – krivnja pojedinca, kolektivna krivnja, no ono što ga najviše motivira u pisanju, kako je rekao, nije razotkriti počinitelje, već ih pokušati razumjeti.

'Ja sam običan čovjek. Samo nastojim razumjeti kako mi ljudi funkcioniramo – naše slabosti i vrline. Zagonetka ljudskosti je moje spisateljsko pogonsko gorivo, početna točka svih mojih priča', pojasnio je.

Pritom, kako je rekao, nastoji nikada ne suditi: 'Samo iznosim ponašanja i razmišljanja svojih protagonista; predstavljam čovjeka kao kompleksno biće. Želim čitatelju pokazati koliko je teško biti moralan i human. To je možda najteži dio života: nikada ne griješiti'.

Zato je književnost uznemirujuća aktivnost, 'jer mora čitatelje navesti da misle onako kako bez nje nikada ne bi razmišljali, omogućiti nam da vidimo ono što radije ne bismo vidjeli i stoga je izuzetno neugodna'.

Međutim, moramo razlikovati one knjige kojima je namjera zabaviti čitatelja, pružiti mu nekoliko ugodnih trenutaka, od književnosti koja je duboko i temeljno uznemirujuća, dodao je.

Autor niza romana, Claudel (1962.) je jedan od najpoznatijih suvremenih francuskih književnika. Proslavio se romanom 'Sive duše' (2003.), koji je proglašen najboljim romanom godine i već u prvom tjednu prodan u 50 tisuća primjeraka. Roman je preveden na tridesetak jezika te je autoru 2003. priskrbio nagradu Renaudot, švedsku Martin Beck Award i Elle Reader's Literary prize 2004. Knjiga je 2005. adaptirana i za film, koji je autor sam režirao.

Poznat i po filmovima 'Voljela sam te toliko dugo' (2008.), te 'Tous les soleils' (Sva sunca, 2011.), Claudel ističe da je film, kao i književnost, oduvijek bio dio njegova života. 'Studirao sam i književnost i film. Za mene su to dva bliska načina izražavanja koja mi omogućuju da izrazim različite stvari', rekao je.

'Živimo u doba agonije: ljudski rod nije homogena cjelina. Od zemlje do zemlje, ljudi se razlikuju, ovisno o mentalitetu, ulozi vjere ili njezine odsutnosti, nemamo iste probleme, iste želje. To izaziva napetosti i nerazumijevanje jer smo svi toliko ponosni da želimo svima drugima nametnuti svoj način života i razmišljanja', smatra.

Genocid kao činjenica zla u čovjekovoj prirodi

Napisao je još roman 'Brodeckov izvještaj' (2007.), u kojemu ne želi problematizirati i tematizirati genocid kao činjenicu Drugog svjetskog rata, već kao činjenicu zla prisutnu u čovjekovoj prirodi. Knjiga mu je donijela Goncourtovu nagradu i Independentovu Foreign Fiction Prize.

Na hrvatskome je objavljena u nakladi Edicija Božičević, u čijem su izdanju dostupni i prijevodi Claudelova romana 'Istraga' (2010.), te prozne zbirke autobiografske proze 'Mirisi' (2012.), opisane kao abecedarij autorovih olfaktivnih iskustava ispričan kroz 63 mikropriče i, upravo objavljenog u hrvatskom prijevodu, filozofskog romana o umiranju 'Stablo u zemlji Toraja' (2016.), najavljenog kao autorovo razmišljanje o smrti, ali i o ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti.

'Knjiga 'Mirisi' je specifična; riječ je o nekoj vrsti autobiografije s ključem – olfaktornim sjećanjem. U njoj sam čitateljima htio predstaviti da je moguće posjetiti vlastitu prošlost, omogućiti zaboravljenim sjećanjima da isplivaju na površinu, kroz evokaciju nekih mirisa', rekao je Claudel.

'U ostalim romanima polazim od onoga o čemu sam ranije govorio; pokušavam razumjeti kako funkcionira ljudska vrsta, osobito u razdobljima kaosa. U 'Brodecku' sam htio pokazati da je ljudski rod inherentno sklon genocidu, odbacivanju drugog, ubojstvu. Ljudi mogu desetljećima živjeti zajedno a onda se odjednom, uslijed nekog kolektivnog ludila, ludila maskiranog u povijesne, nacionalističke, geografske ili gospodarske razloge, počnu međusobno ubijati', pojasnio je.

'Stablo u zemlji Toraja' knjiga je koju piše pisac koji je proživio više od polovice svojega života i već izgubio mnoge ljude koje je volio.

'Htio sam pokušati razumjeti kako ljudsko tijelo može izdržati bol žalovanja, na koji se način s vremenom transformira, pod utjecajem ljubavi i nestanaka. To je jedan tragičan, ali nježan roman, roman koji gleda ravno u smrt ali istodobno slavi život i njegovu ljepotu. Zapravo je to jedna vrlo optimistična knjiga', otkrio je pisac, napomenuvši kako se u njemu radnja čitavog jednog poglavlja odvija u Puli, "gradu u kojemu sam bio i koji me fascinirao'.

Godine proveo kao zatvorski nastavnik

Njegovi romani često imaju snažan autobiografski podtekst. Claudel ističe kako su godine koje je proveo kao zatvorski nastavnik uvelike promijenile njegov način razmišljanja i u konačnici mu omogućile da piše tako kako piše.

'U tih 12 godina koje sam proveo kao zatvorski nastavnik otkrio sam koliko je složena ljudska duša. Štoviše, otkrio sam da je zatvor vrlo sličan našem društvu: on nudi nasilan i koncentriran sažetak društva. Toliko je života obilježenih tragedijom, nasiljem, ekscesima; života koji su mogli biti normalni, ali su jednoga dana krenuli drugim smjerom', rekao je.

Danas je zaposlen kao profesor književnosti na Sveučilištu u Nancyju i trenutno paralelno radi na novom romanu i novom filmu.

'Trenutno, kao i uvijek, pišem – ne mogu živjeti bez pisanja. Pišem o zlu i o masovnim migracijama, dvama velikim problemima suvremenosti. No, film na kojemu radim bit će komedija, jer život je istodobno pun smiješnih stvari, a uvijek je dobro imati razloga za smijeh', rekao je pisac, koji nije nepoznat hrvatskoj čitateljskoj publici: tu je već boravio dvaput, kao gost Festivala europske kratke priče (FEKP) 2013., te kao gost Sa(n)jma knjige u Istri 2014.

5. Festival svjetske književnosti održat će se od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost njemačkog govornog područja. Claudel će na FSK-u sudjelovati u tribini Razotkrivanje 7. rujna u zagrebačkom Kinu Europi, gdje će razgovor s autorom voditi Tomislav Brlek.