Sada se prvi put na jednom mjestu predstavlja heterogen opus Zlatka Kopljara, počevši od ranih performansa iz devedesetih godina, odnosno dokumentacije performansa posredstvom videa i fotografije, do najnovijih radova.

Izloženi su i radovi kojima je postao međunarodno prepoznatljiv, fotografije iz ciklusa 'K9 Compassion' i 'K9 Comapssion+', u kojima je poput suvremenog hodočasnika izveo performans klečanja pred institucijama koje utjelovljuju političku, odnosno umjetničku moć, poput njujorške burze ili Guggenheima.

Kopljar kaže da se trudio maksimalno reducirati radove za izložbu koji su nastajali u proteklih 29 godina, od kojih je najstariji iz 1990. godine i njegovih studentskih dana. 'Prostor sam htio napraviti što protočnijim kako bi dao informacije nužne za razumijevanje i povezivanje radova', rekao je umjetnik u četvrtak na konferenciji za novinare.

Kustosica izložbe Leila Topić ističe kako je riječ o umjetniku koji se opire svrstavanju u određene šprance jer je njegov opus uvijek 'iznad ili izvan onoga što nazivamo srednjostrujaškom produkcijom'.

'Umjetnik umjetnika'

'Kopljar je umjetnik koji je možda više cijenjen u inozemstvu nego kod nas, a ovo je pokušaj da se ta nepravda ispravi i da naša publika vidi heterogenost, različitost i zanimljivost njegova opusa', istaknula je.

S obzirom na to da su se za Kopljarov opus posebno zanimali drugi umjetnici, Topić kaže da je on 'umjetnik umjetnika'. Željko Jerman koji je u svojoj knjizi pisao o njegovim ranim performansima, a i britki likovni kritičar i slikar Željko Kipke hvalio je njegove performase, osobito kada je Kopljar kao izvedbeni čin odlučio uništiti jednu malu galeriju maljem.

Po njezinim riječima, njegov status među umjetnicima potvrđuje i činjenica da jedan od najvećih umjetnika 21. stoljeća, Luc Tuymans, koji je prošle godine uvrstio Kopljarov rad na svoju izložbu o baroku, dolazi na otvorenje zagrebačke izložbe, jer ga zanima kako izgleda njegov retrospektivni prikaz.

Topić je podsjetila na jedan od njegovih provokativnijih performansa, iz 2002. godine, kada je ispred MSU-a, dok je on još bio na Gornjem Gradu, po mjeri napravljenim betonskim blokom zapečatio ulaz u muzej, upozorivši na ulogu i funkciju institucija danas, osobito umjetničkih, što je tema kojom se kontinuirano bavi.

Retrospektivu prati istoimena publikacija s tekstovima Sanje Cvetnić, Oryja Deassaua, američke kustosice Kate Mayne. Objavit će ju, uz MSU, njemačka izdavačka kuća specijalizirana za suvremenu umjetnost 'Distanz'.

Žrtvovanja, obredi, rituali

Ory Deassau, slobodni kustos, je ustvrdio kako izložba locira autorovo djelo unutar globalnog konteksta povijesti umjetnosti, razvoja suvremene umjetnosti od sedamdesetih godina, ali i pokazuje jedinstvenost njegova rada.

Sanja Cvetnić, povjesničarka umjetnosti i profesorica pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, rekla je kako Kopljar trajno veže uz svoj rad istu energiju i teme poput žrtvovanja, obreda, rituala. 'Drago mi je da će MSU deset godina svog rada obilježiti upravo tim umjetnikom koji je na ponos suvremenoj sceni', istaknula je.

Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, kaže da taj muzej ovom retrospektivom nastavlja ispunjavati jedan od svojih glavnih zadataka ovog muzeja, a to je predstavljati suvremene hrvatske umjetnike na dostojan način, u punoj suradnji s umjetnicima i s pratećim katalogom.

Pohvalivši dosadašnju suradnju s MSU-om Ivan Mesek, ravnatelj varaždinskog Gradskog Muzeja, najavio je da će Kopljarova izložba biti u drugačijem obliku biti predstavljena i u njihovom muzeju.

Izložba će biti otvorena do 16. veljače u prostoru za povremene izložbe na prvom i drugom katu.