'Suvremena umjetnost čudna je biljka', kaže nam jedna od članica Kluba mladih MSU (KMMSU), 21-godišnja Mirta Mesić, studentica Arhitektonskog fakulteta. 'Uz svaki rad koji vidite, morate pročitati traktat da biste razumjeli što uopće gledate.' Zato se, objašnjava, i odlučila uključiti u KMMSU, misleći da će joj ljudi koji rade u muzeju moći malo pojasniti sva ta umjetnička djela.

'Uspjeli su i u tome da zavolim umjetnost', kaže Mesić.

Iz sličnih razloga u KMMSU se upisala i Lorena Arnautović (21), studentica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Od suvremene umjetnosti je, kaže, cijeli život zazirala, a sada joj je to najdraža vrsta umjetnosti.

'Svi bi trebali dati priliku Klubu kako bi zavoljeli suvremenu umjetnost i stekli nove prijatelje koji će s njima zapravo htjeti ići na izložbe. Svi smo jako slični i različiti i nemoguće je ne uklopiti se, ako nekoga to brine', poručuje.

Klub je pokrenut 2016., a trenutno broji deset članova, točnije članica, učenica i studentica različitih srednjih škola i fakulteta iz Zagreba.

'Dosad smo imali svega par mladića, ali nadamo se da će se i to s vremenom mijenjati i da ćemo ubuduće imati što heterogeniju skupinu. To doprinosi šarolikosti i kvaliteti razgovora i diskusija koje su bitan dio sudjelovanja u Klubu', kaže nam Ana Škegro, mentorica KMMSU-a, kustosica i voditeljica Pedagoškog odjela MSU-a.

U Klubu, objašnjava, mogu sudjelovati sve osobe između 15 i 25 godina bez obzira na dosadašnje obrazovanje, što znači da predznanje o umjetnosti nije uvjet. Ipak, poželjno je da postoji interes za nju kao i otvorenost za spomenute diskusije o raznim temama povezanima uz suvremenu umjetnost.

Sastanci se održavaju jednom tjedno, po potrebi i više, ako članovi trebaju, primjerice, snimiti neki video ili posjetiti izložbu koja ih zanima.

'Na redovitim tjednim sastancima diskutiramo, brainstormamo i radimo na najrazličitijim temama i zadatcima koje naš trenutni projekt zahtijeva, a između sastanaka članovi imaju ili samostalne zadatke kojima vježbaju istraživačke vještine, ili zadatke u parovima kojima razvijaju vještine timskog rada i podjelu zadataka. Naš je cilj da kroz praktično iskustvo mladi što bolje upoznaju određene aspekte suvremene umjetnosti što je ponekad teško postići kroz obavezno obrazovanje', kaže Škegro.

'Teško je uz fakultetske i ostale obaveze stalno biti aktivan i pratiti što se događa na našoj kulturnoj sceni, što mi članstvo u ovome klubu omogućava i jako sam sretna zbog toga. Nema ništa ljepše nego odvojiti dva sata tjedno na neki grupni projekt, još pogotovo što je vezan uz umjetnost koja se kod nas malo cijeni, ali svi članovi našeg Kluba dokazuju da se kod mladih ljudi ipak događa upravo suprotno', kaže Mateja Radoš (21), članica KMMSU-a i studentica Povijesti umjetnosti i Sociologije na Filozofskom fakultetu.

U Klub se uključila, kaže, iz velike ljubavi prema umjetnosti i sklonosti istraživanju, želje za stjecanjem novih prijatelja i iskustava, ali i da podeblja svoj životopis.

U KMMSU je i učenica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, 15-godišnja Vedrana Vargek koja se učlanila kako bi povezala svoje različite interese.

'Trenutno sam umjetnički smjer u školi odabrala kao najvažniji. Voljela bih dobiti priliku povezati svoje različite interese i pokazati i drugima koliko potpuno drugačije stvari mogu biti povezane. Mislim da bih tu priliku mogla dobiti u KMMSU-u. Bilo bi zanimljivo upoznati umjetnike potpuno različitih opredjeljenja. Možda će mi to pomoći da pronađem svoj smjer u životu', kaže Vargek.

Stella Poljak (22), studentica Menadžmenta u kulturi, KMMSU odabrala je kao novi kreativni izazov.

'Zbog sudjelovanja u njemu promijenio mi se pogled na umjetnost i na ustručavanje spram kreativnosti. Zapravo putem ove grupe svatko od nas je svoj mali stvaratelj, kreativac i umjetnik', kaže.

Što se tiče interesa njihovih vršnjaka općenito za umjetnost, djevojke kažu da se to prilično razlikuje od jednog kruga do drugog.

'Similis simili gaudet, zar ne?', kaže Mirta Mesić. 'Moji frendovi i ja pratimo nove izložbe, događaje i svašta nešto kulturno jer nas to zanima. Ne možete ni očekivati da će sve zanimati kultura i umjetnost i to je u redu, ali ima nas mnogo koje zanima, a do nje dolazimo na sve moguće načine - društvene mreže, plakati, novine, reklame, grafiti, natpisi, oglasi, članci... Izaberite svoje čudo modernog društva!', poručuje.

Arnautović pak upozorava da, suprotno očekivanju, mladi vole umjetnost, no da je 'susret s njom gotovo nemoguć'.

'Barem ne na optimalan način. U suvremenom svijetu klasični muzeji, dugački tekstovi i ulaznica koju treba platiti mlade jednostavno ne privlače', kaže Arnautović, a na tom tragu Vargek upozorava kako je dosta njenih prijatelja zainteresirano za umjetnost, 'ali više za ono što se može naći na Instagramu nego u muzeju'.

Poljak smatra da se mladi u umjetnosti baš i ne vide jer su 'kao u nekom kalupu, zaokupljeni trendovima i okolinom'.

'Većinu njih ovakav oblik umjetnosti samo na neki način odmiče od društva jer oni to ne žele shvatiti. Dosta toga dolazi i od samog kućnog odgoja te neprenošenjem umjetnosti na mlađe', kaže.

O interesu mladih općenito za suvremenu umjetnost može se govoriti jedino kroz njihov interes za muzeje, odnosno za suvremenu umjetnost prezentiranu u njima, a što se prati kroz podatke o tome koliko često oni uopće posjećuju muzeje u Hrvatskoj, napominje Ana Škegro.

'Interes mladih za muzeje nije velik, naročito kada gledamo individualne posjete koji su realan pokazatelj tog interesa za razliku od organiziranih posjeta škola i fakulteta u sklopu kojih mladi većinom posjećuju muzeje. No, ono što mi ne znamo jest koliko interesa mladi imaju za suvremenu umjetnost koja im je pristupačna putem različitih društvenih mreža, kanala, podcastova... U današnjem društvu mladi pronalaze lakše, zanimljivije ili pak zabavnije načine da dođu do umjetnosti i naš je zadatak da im učinimo muzeje što pristupačnijima', objašnjava Škegro i dodaje kako nema jednog pravog odgovora ili recepta kojim se može suvremenu umjetnost učiniti izrazito privlačnom mladima, da odjednom pohrle u muzeje u dosad neviđenim brojkama.

'Ono što smo mi naučili kroz rad s Klubom jest da je komunikacija s njima veoma bitna, te da je bolje pitati mlade što oni žele, nego pretpostavljati što žele i potencijalno otići potpuno krivim putem. Naravno, oni isto nemaju odgovor na sve, ali nam mogu pomoći da razumijemo što im se uopće sviđa, što im je zanimljivo, a što dosadno ili zamorno', kaže Škegro.

U Klubu su, priča, radili anketu kako bi otkrili kakav sadržaj mladi žele na izložbama.

'Saznali smo da vole multimedijalan sadržaj, čak i u skromnijoj produkciji, dakle, nije nužno imati posljednji krik tehnologije na izložbi da bi privukli mlade. Zatim, bitan im je atraktivan dizajn izložbe te zanimljive i jednostavne legende, i, ono što nam je posebno drago - imaju veliki interes za vodstva, radionice i druge programe koji uključuju direktan kontakt s publikom i određenu razinu praktičnog rada, interakcije i sudjelovanja. I to je super za početak', vjeruje Škegro.

Među posljednjim projektima KMMSU-a je, govori nam, 'Iz drugog kuta', serija kratkih filmova u kojima su članice odabrale nekoliko djela iz fundusa MSU-a te ih predstavile, prije svega svojim vršnjacima. Radove su odabrale samostalno, same napisale scenarije za svoje kratke filmove, izradile potrebne rekvizite te glumile, a po završetku snimanja, zapisale su i nekoliko crtica i mišljenja o samim radovima i umjetnicima koji su ih izradili. Sve skupa objavljeno je u publikaciji 'Iz drugog kuta, MSU hitovi: izbor Kluba mladih MSU'.

Filmove trenutno objavljuju na svom kanalu na YouTubeu, a ukupno deset će ih postaviti do 14. prosinca, kada MSU programom 'Deset za deset' obilježava 10. obljetnicu otvorenja nove zgrade u Novom Zagrebu.