Nakon što je na tportalu više od 19 tisuća ljudi pogledalo 'Črnu mati zemlu' Zagrebačkog kazališta mladih, donosimo vam još jedan ZKM-ov hit, 'Hinkemann' u režiji Igora Vuka Torbice, kojeg je kritika opisala kao besramno maštovit, vizualno zavodljiv i spektakularan 'antiratni krik iz utrobe'. Na tportalovom YouTubeu predstava će se ekskluzivno prikazati u petak 17. travnja u 12 sati, a za gledanje će biti dostupna do subote 18. travnja do 12 sati
Nastala prema motivima tragične troočinke njemačkog ekspresionista Ernsta Tollera iz 1923. (Der deutsche Hinkemann), predstava 'Hinkemann' u Zagrebačkom kazalištu mladih premijerno je prikazana 2015. u režiji Igora Vuka Torbice te u dramaturgiji Katarine Pejović (prema prijevodu Borisa Perića).
U središtu radnje je Eugen Hinkemann, invalid rata koji se s fronte vraća spolno osakaćen, pokušavajući preživjeti u društvu koje mu ne osigurava ni osnovne uvjete za egzistenciju. U okolnostima sveopće bijede i nezaposlenosti, prisiljen je prihvatiti nimalo zavidan posao u cirkusu te kao sajamska atrakcija za crkavicu svakodnevno vlastitim zubima gristi glave štakorima i miševima.
Intima, zajednica muškarca i žene, propadanje radničke klase i njena nemogućnost da uspostavi normalan život, otuđenje i društvo spektakla koje sve i svakoga iskorištava za zabavu... to su samo neka od uvijek aktualnih pitanja koje otvara predstava, inače redateljski debi Igora Vuka Torbice u Hrvatskoj. Uoči premijere 2015. rekao je kako je za njega 'Hinkemann' metafora za društvo koje pati od duhovne impotencije, a na sličnom tragu je i prevoditelj drame Boris Perić sa zaključkom da predstava služi kao podsjetnik na jednu koliko tragičnu, toliko nažalost i univerzalnu istinu: 'Bolesnik nema što tražiti na ovako uređenom svijetu… na kojem svatko vrijedi samo onoliko koliko je koristan.'
Prilikom gostovanja predstave u u Narodnom pozorištu u Beogradu u siječnju 2017., srpska kritičarka Ana Tasić ocijenila je da se radi o nesvakidašnjem umjetničkom djelu koje se rijetko susreće u našoj regiji, vrtoglavo obnavljajući vjeru u umjetničku snagu kazališta.
vezane vijesti
'Besramno je maštovita, vizualno zavodljiva, spektakularna i istovremeno ironična prema vlastitoj spektakularnosti. Zato je u cjelini inspirativno polemična i promišljeno opominjuća, u pogledu problematike ratova, odgovornosti i posljedica njihovih raspirivanja, kao i pitanja postojanja stvarne slobode u nominalno demokratskim društvima', poručila je Tasić koja je 'Hinkemanna' opisala kao 'antiratni krik iz utrobe'.
Glumačku ekipu predvodi Rakan Rushaidat, kao Eugen Hinkemann, Mia Melcher je Grete Hinkemann, Doris Šarić Kukuljica Stara gospođa Hinkemann, a Ozren Grabarić Majstor ceremonije. Tu su i Frano Mašković, Dado Ćosić, Petar Leventić, Jasmin Telalović, Vedran Živolić, Marica Vidušić, Nađa Perišić Radović, Milivoj Beader i Milica Manojlović.
Scenograf predstave je Branko Hojnik, kostimografkinja Doris Kristić, asistentice kostimografkinje Marta Žegura i Helena Berden, oblikovateljica scenskog pokreta Blaženka Kovač Carić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, a inspicijentica Milica Sinkauz. Glazbu potpisuju Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz.
'Hinkemann' je 2016. dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu u cjelini, a Rakan Rushaidat nagrađen je za najbolju mušku ulogu.
Predstava je 2016. proglašena najboljom i na 31. Gavellinim večerima, potom na 43. međunarodnom festivalu alternativnog i novog teatra INFANT u Novom Sadu te na 21. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu Bez prevoda u Užicu. Nagrade su na Gavellinim večerima i na festivalu Bez prevoda dobili i Igor Vuk Torbica i Ozren Grabarić, za režiju i najbolju mušku ulogu.
Nagrađeni su i u Rijeci 2017., na Međunarodnom festivalu Malih scena, na kojemu je 'Hinkemann' proglašen najboljom predstavom u cjelini, a Rakan Rushaidat za naslovnu je ulogu dobio Nagradu Mediteran Novoga lista.
Predstava se prikazuje na YouTubeu tportala u petak, 17. travnja u 12 sati nakon čega će za gledanje biti dostupna do subote, 18. travnja do 12 sati.
Tportal je 27. ožujka, na Svjetski dan kazališta, prikazao ZKM-ovu predstavu 'Črnu mati zemlu', nastalu prema istoimenom romanu dobitnika tportalove književne nagrade Kristiana Novaka, koju je u 24 sata pogledalo preko 19 000 ljudi.
ERNST TOLLER
Radi Hinkemanna odustao od bijega iz zatvora
Autor drame Ernst Toller, kako je to u svojoj kritici predstave napisala Nataša Govedić, ostao je zapamćen kao traumatizirani pjesnik i vojnik Prvog svjetskog rata, student izbačen sa sveučilišta, vođa radničkih štrajkova, prijatelj i štićenik sociologa Maxa Webera, čelnik eksperimenta pod nazivom Bavarska Sovjetska Republika, politički zatvorenik, emigrant, autor 'socijalističkih' knjiga koje nacional-socijalistička Hitlerova partija zabranjuje i spaljuje, brat koji svoju obitelj gubi u logorima, autor nerealiziranih scenarija i zapaljivih drama, samoubojica. 'Na ZKM-ovoj pozornici osjećamo i redateljsko i glumačko poštovanje prema svim ovim Tollerovim poslanjima', piše Govedić.
Redatelj Igor Vuk Torbica rekao je kako je Toller, iako pripadnik lijeve ideje, odnosno anarhije, antifašist, podrijetlom Židov, u Prvom svjetskom ratu sudjelovao s jakim identitetom Nijemca. 'Onda se razočarao i vidio što znači razaranje i gubljenje samog sebe. Iz rata se vratio s određenim psihičkim posljedicama. Tema o kojoj je pisao bila je duboko u njegovom iskustvu, no ne zna se je li i sam imao ozljedu o kakvoj je pisao u 'Hinkemannu', ali se zna da je otpušten iz bolnice u kojoj je imao nervni slom', rekao je Torbica.
Toller je ovaj rijetko izvođeni tekst, pod snažnim utjecajem 'Woyceka' Karla Georga Büchnera, pisao na robiji koju je zaradio zbog sudjelovanja u vlasti prevratničke minhenske Sovjetske Republike proglašene u travnju 1919. i slomljene nakon tri tjedna. Vjerojatno bi ga bili i objesili da se za njega nije založio Max Weber, piše prevoditelj njegove drame Boris Perić i dodaje:
'Ono što zaista govori o značaju što ga je Toller pripisivao svojoj drami jest činjenica da je radi zgotovljanja 'Hinkemanna' odustao čak i od pokušaja bijega, što ga je neki njegov tamnički kolega planirao tijekom odlaska zubaru: 'Ne odlazim zubaru, moj drug ide sam, bježi, bijeg uspijeva. Isti dan ministarstvo pravosuđa zabranjuje odlaske zubaru.'
