Pojedinosti provedbe poziva te uvjete i kriterije za prijavu predstavila je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture ministrica Andrea Zlatar Violić

Istaknula je kako je riječ o iznimno važnom projektu koji se odvija u dvije faze.

'Postoji faza predodabira, koja traje do 17. travnja 2015., te faza odabira, koja traje od travnja 2015. do veljače 2016., s time da nije ograničeno koliko gradova ulazi u drugi krug', kazala je ministrica.

Nakon objave natječaja i pravilnika, Ministarstvo će u suradnji s Europskom komisijom 4. srpnja organizirati Informativni dan za zainteresirane gradove, kada će predstavnici Europske komisije svima zainteresiranima detaljno objasniti sve upute o tome što treba sadržavati prijava, dodala je.

Krajem 2014., bit će imenovano Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka, koje se sastoji od deset europskih i dva nacionalna stručnjaka, a prvi natječajni krug bit će zatvoren 17. travnja 2015. Oko četiri do šest tjedana nakon zatvaranja natječaja izborno Povjerenstvo pregledat će prijave te organizirati susrete s predstavnicima gradova. Prvi će susret biti u travnju ili svibnju 2015. godine, a najkasnije devet mjeseci nakon toga povjerenstvo će se sastati s gradovima koji su ušli u drugi krug. Natječaj će biti otvoren ukupno deset mjeseci, a koji je grad izabran bit će poznato početkom 2016. godine.

Ministrica je napomenula kako je riječ o dugoročnom projektu u kojemu treba postojati zajednički interes svih triju razina vlasti – lokalne, regionalne i državne - 'bez obzira na politička ili stranačka opredjeljenja'.

'Iznimno je važno da svi shvate da lokalna i regionalna zajednica i država moraju biti spremni u kontinuitetu tijekom četiri godine podržati grad koji bude nominiran 2016.', upozorila je.

Govoreći o načinima financiranja, Zlatar Violić istaknula je kako su povratne informacije dosadašnjih nositelja titule Europskog grada kulture raznolike i ovise o raznim čimbenicima, ali sve ukazuju na dugoročnu korist.

'Gradovima su na raspolaganju svi postojeći europski fondovi, a izabrani grad automatski dobiva i inicijalni fond koji iznosi 2,5 posto proračuna', kazala je ministrica.

Nositelj titule mora biti jedan grad, koji može biti u partnerstvu s više gradova, a projekt treba u prvome redu sadržavati razvojnu strategiju grada temeljenu na kulturi, a eventualni planovi gradnje infrastrukture moraju odnositi samo na razvojnu i održivu infrastrukturu koja gradu ionako nedostaje.

'U tom infrastrukturnom dijelu gradove će podržati lokalna, županijska i nacionalna razina vlasti', kazala je Zlatar Violić.

Istaknula je da interes gradova za prijavu iz dana u dan raste, a do sada su ga, među ostalima, iskazali Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Varaždin, Zagreb, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod i Zadar.

'Efekt imenovanja proteže se godinama kasnije, ali i oni gradovi koji neće biti izabrani već samim procesom izrade strategije i pripreme mogu dobiti puno', napomenula je ministrica.

Kulturnu prijestolnicu 2020. dijelimo s Irskom, koja će natječaj raspisati tjedan dana nakon nas.