Premijera će se - bude li loše vrijeme - održati na istome mjestu 12. srpnja, izvijestio je novinare umjetnički ravnatelj Glumačke družine 'Histrion' Zlatko Vitez.

Kajkavska komedija 'Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš' pripada korpusu takozvane anonimne kajkavske drame, a pod tim nazivom hrvatska književna povijest i teatrologija podrazumijevaju oko 35 dramskih djela pisanih sjevernohrvatskom kajkavštinom.

Djela su, kako u promotivnoj knjižici predstave ističe akademik Nikola Batušić, nastala između 1791. i 1834. za potrebe repertoara zagrebačkoga sjemenišnog kazališta na Kaptolu ili tek u nekoliko slučajeva za Plemićki konvikt na Gradecu (danas gimnazija u Habdelićevoj ulici u Zagrebu). Te drame nastale su prema stranim, pretežito njemačkim, francuskim te talijanskim predlošcima, a do nas su stizali u njemačkim inačicama.

Komedija 'Mislibolesnik iliti Hipokondrijakuš' do danas nije u cijelosti objavljena, a rukopis joj se nalazi se u Zbirci rijetkosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Redatelj Georgij Paro istaknuo je da je riječ o dramskom biseru, replici Molierea i Gogolja na kajkavski - zagrebački. Dodao je kako je rad histrionskih predstava velik izazov jer se radatelj dijelom odriče svojih zahtjeva u korist glumaca koji s punom slobodom posreduju pisce, to jest njihova djela.

U komadu ima situacija koje se mogu smjestiti u naše vrijeme, a riječ je o ostarjelome muškom svijetu - hipohondrima i lijenčinama. Gledajući ih, čini se da je svijet stao, sve to dopunjuje nedostatak ženskih likova, a muškarci neženje pretvaraju se u karikature, humor i grotesku, rekao je Paro, dodajući da je Glumačka družina Histrion, premda je drama pisana za komornu scenu, to djelo odlučila postaviti na Opatovini.

Autor popijevki u komadu Vid Balog je rekao da su takve komedije, dio prebogate kajkavske književne baštine, nedovoljno istražene.

Scenografkinja je Dinka Jeričević, a kostimografkinja Marija Žarak. U predstavi glume Ljubomir Kerekeš, Vid Balog Jan Kerekeš, kojem je to debitantski nastup, Slobodan Milovanović, Žarko Potočnjak, Adam Končić, Janko Popović Volarić, Franjo Jurčec, Anđelko Petric i Ronald Žlabur