Od dolaska nove uprave u zagrebački HNK, u sva tri ansambla - Dramu, Operu i Balet - svako malo dolaze nove snage koje uvelike pridonose, kako je to istaknuo maestro Nikša Bareza, ravnatelj Opere, ideji 'kreativnog laboratorija', što bi po njegovu mišljenju trebala biti naša najveća nacionalna kazališna kuća. Na pitanje po kojim su kriterijima odabrani novi glumci koji su postali članovi Drame zagrebačkog HNK, koja sveukupno broji 40 umjetnika, od toga 18 glumica i 22 glumca, ravnatelj Drame Ivica Buljan objasnio je da se novi članovi angažiraju nakon odlaska starijih u mirovinu.
'S obzirom na planirani program, rodnu i generacijsku zastupljenost, u protekloj i ovoj sezoni Drami se pridružilo šest glumaca - Nina Violić, Jadranka Đokić, Ksenija Marinković, Jelena Perčin, Mislav Čavajda i Silvio Vovk. Oni dolaze iz kazališta i s nezavisne scene, gdje su se već profilirali. Njihovim angažmanom, uz glumce koji su od ranije stalni članovi kuće, osiguravaju se pretpostavke za profesionalne standarde i izvedbene potencijale u različitim žanrovima i stilovima te za planirane međunarodne koprodukcije. U protekloj i ovoj sezoni, u predstavama i projektima upoznavanja publike s HNK-om poput 'Tajne povijesti kazališta', sudjeluju svi članovi ansambla, što dosad nije bio slučaj', kazao je Buljan.

S obzirom na to da se glumica Jelena Perčin, najnovija akvizicija Drame HNK, uglavnom u javnosti percipira kroz uloge u sapunicama, pitali smo Buljana kako ona može pridonijeti kvaliteti dramskih predstava u HNK i ima li već određenu ulogu u nekoj predstavi.

'Jelena Perčin svoju je prvu ulogu odigrala na Dubrovačkim ljetnim igrama u komadu Ivice Boban 'Četvrta sestra' nakon prve godine Akademije, a zatim je glumila u 'Radionici za šetanje, izmišljanje i pričanje' Bobe Jelčića. Potom je glumila u kazalištu u Virovitici, a u zagrebački HNK došla je iz HNK Osijek. U kazalištu je radila s redateljima kao što su Paolo Magelli, Mario Kovač, Oliver Frljić i Jagoš Marković, a na filmu s Brankom Ištvančićem i Irenom Škorić, dok je najširoj publici poznata iz serije 'Dobre namjere' i popularnih telenovela 'Kud puklo da puklo' i 'Zora dubrovačka'. Najčešće igra uloge urbanih ljepotica, slikarica, TV-voditeljica, a popularna je u najširem krugu publike. S njom, kao i ostalim pojačanjima u ženskom dijelu ansambla, pokriva se veliki raspon uloga', kazao je Buljan.

Što se tiče dolaska Mislava Čavajde i Silvija Vovka u ansambl Drame, Buljan je rekao da se s njihovim dolaskom osnažuje mlađa muška generacija glumaca.

'Mislav Čavajda glumio je glavne uloge antičkog i shakespearijanskog repertoara na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu, a u HNK Zajc Rijeka igrao je Krležinog Leonea. Radio je s redateljima Eduardom Milerom, Brankom Brezovcem i Oliverom Frljićem. Silvio Vovk bio je stalni asistent na Akademiji dramske umjetnosti, glumio u nekoliko produkcija Teatra ITD kod Saše Božića te u nezavisnim skupinama, a u HNK je odigrao lik Krešimira Horvata u Krležinom 'Vučjaku'", pojasnio je Buljan.

Na pitanje kako će nove glumačke snage pridonijeti HNK-u, Buljan je istaknuo da je Nina Violić svoju energiju i ženstvenost te strast s kojom interpretira fatalne žene, već pokazala u HNK u ulozi Eve u Krležinom 'Vučjaku'. 'Jadranka Đokić jednako je uvjerljiva u ulogama urbanih mladih žena, ekscentričnih alternativki i u performansima, a pokazala je i raskošan talent komičarke u ulozi sestre Helge u 'Našoj maloj klinici'. Ksenija Marinković je od početka karijere bila vezana za ZKM gdje je glumila kod Vite Taufera, Paola Magellija, Janusza Kice, Eduarda Milera, Bobe Jelčića i Jean-Claudea Beruttija, a najširoj publici najpoznatija je po ulogama iz popularnih TV serija. Odigrala je najširi raspon uloga, od zanosnih ljepotica, lakomislenih službenica do žena iz susjedstva, i vjerojatno je najangažiranija glumica u zemlji i regiji', objasnio je Buljan.

Intendantica HNK Dubravka Vrgoč dodala je da je naša najveća nacionalna kazališna kuća zbog planiranja budućeg programa pokrenula i stipendiranje studenata Akademije za dramsku umjetnost, osiguravši stipendije Luci Anić, Petri Svrtan, Ivanu Colariću i Silviju Mumelašu, koji će već za vrijeme studija imati priliku glumiti u velikim predstavama i međunarodnim koprodukcijama.

Pojačanja su se dogodila i u Operi HNK gdje su angažirani Ljubomir Puškarić, Darijan Ivezić, Marta Šomođi Homan, Mia Domaćina, Goran Zorić, Jerko Bedić, Vanda Janković, Tea Lebarić Rašković, Ivana Vešović, Damir Matić, Mima Karaula i Vjekoslav Babić.

Ravnatelj Opere, maestro Nikša Bareza istaknuo je da već duže vrijeme u ansamblima, dakle, zboru i orkestru, okupljaju mlade kvalitetne ljude, a pojačanja su evidentna i kod solista i dirigenata.

Tajna povijest kazališta projekt je na kojem su angažirani glumci kao vodiči kazalištem

'Te mlade ljude angažiramo preko audicije na postojeća prazna mjesta, primjerice, kad netko ode u mirovinu ili je odsutan zbog porodiljnog dopusta, a s druge strane okupljamo ih oko našeg programa i ideje kazališta kao 'kreativnog laboratorija' kako bi mogli rasti i razvijati se te u budućnosti preuzeti odgovornost za velike uloge. Mislim da je to jako važno za kazalište, a meni pričinjava veliko zadovoljstvo rad s mladim ljudima, kojima mogu prenijeti svoje dugogodišnje iskustvo. To se također odnosi i na umjetnike koji su već od ranije angažirani u HNK, kao što su dirigenti Ivan Skender i Josip Šego, ali i mladi dirigenti koji tek stasaju poput Darijana Ivezića, a imamo i hospitanta Davora Kelića, koji će potkraj sezone dirigirati 'Figarovim pirom', što će mu biti diplomska predstava.

Što se tiče solista, uspjeli smo angažirati sjajnog baritona međunarodne kvalitete Ljubomira Puškarića, zatim Sinišu Štorka, a uzet ćemo na upražnjeno mjesto zbog porodiljnog dopusta slovensku sopranisticu Rebeku Lokar, koja je imala sjajan debi u ulozi Helene u Verdijevoj operi 'Sicilijanske večernje'. Tu je i velik broj mladih ljudi koji će sudjelovati u raznim projektima na bazi honorarnih ugovora, kao što su Božimir Lovrić, Tanja Ruždjak, Anabela Barić i Jelena Kordić koja djelomično prelazi u Dresdensku operu, te Gorana Biondić, Marija Kuhar Šoša, potom niz vrlo mladih talentiranih članova Zbora. Dakle, politika Opere HNK kao najveće nacionalne kazališne kuće, mora se temeljiti na najboljim snagama, prije svega iz Hrvatske, pa i onih koji rade u inozemstvu, na čemu također radimo. Mislim da je takva politika urodila plodom', izjavio je maestro Nikša Bareza.

S obzirom na to da je Balet zagrebačkog HNK-a pojačan s desetak novih članova Simona Unterajter, George Baldovin, Sebastian Šimić, Kornel Palinko, Andrea Schifano, Caterina De Menesis, Takuya Sumitomo, Jaclyn Higgins, Mutsumi Matsuhisa i Simon Yoshida), zapitali smo Leonarda Jakovinu, ravnatelja Baleta, da nam kaže kako i na temelju kojih kriterija su birani plesači te jesu li prilikom angažmana tražene neke posebne kvalitete ili afiniteti kojima bi oni mogli pridonijeti zagrebačkom Baletu?

'Zaposlio sam plesače po pozivu i oglednom satu sa svojim timom suradnika, gdje su bili i baletni majstori. U odabiru smo se isključivo fokusirali na kvalitetu, estetiku tijela, tehniku i brzinu. To su redom stranci jer, na žalost, u trenutku kada su mi plesači bili potrebni, nisam pronašao adekvatan kadar iznjedren iz naših baletnih škola', izjavio je Jakovina.

Na pitanje kako su se novi plesači snašli u novoj umjetničkoj sredini, odnosno u ulogama, Jakovina je odgovorio da se u sredini u kojoj ima toliko puno nacionalnosti zaista ni jednom strancu nije bilo teško uklopiti. 'Svi su oni došli jer vole svoju profesiju i željni su plesanja, što sam im ja omogućio. Na moju i radost naše cijenjene publike, plesači su se odlično snašli u ulogama koje su odradili, a tu je bilo i najzahtjevnijih solističkih rola', pojasnio je Jakovina.