U emisiji emitiranoj jučer na trećem programu HRT-a postavljen je niz zanimljivih pitanja: od onoga kako spriječiti političku elitu na vlasti da utječe na uređivačku politiku neprofitnih medija do toga zastupa li cijeli neprofitni sektor javni interes. Predstavnici Ministarstva kulture, Milan F. Živković i Boris Postnikov, nisu ponudili ni osnovne obrise nove strategije medija - najavivši da će je Ministarstvo ipak objaviti prije ljeta
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 6. lipnja prihvaćen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima.
Dok se nakladnici dnevnih novina bave novim prijedlogom Vlade da snizi stopu PDV-a samo onima koji objavljuju novinarske autorske tekstove od najmanje 25.000 riječi po primjerku, Ministarstvo kulture je kao svoj prioritet u medijskoj reformi istaknulo neprofitne medije.
U povodu Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim medijima i lansiranja Programa dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima, urednica i voditeljica Jelena Jindra u svojoj Emisiji ugostila je Milana F. Živkovića, savjetnika za medije u Ministarstvu kulture, višeg savjetnika u uredu za medije Ministarstva kulture Borisa Postnikova, osnivačicu i glavna urednicu portala Teatar.hr Noru Krstulović i Viktoriju Car, analitičarku medija i docenticu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Na samom početku Emisije urednica je uputila pitanje kad će Ministarstvo kulture objaviti medijsku strategiju.
Milan Živković najavio je da Ministarstvo planira objaviti nacrt strategije medija prije ljeta. 'Medijska reforma je najvažnija reforma na kojoj se radi u Ministarstvu. Temeljno polazište svake strategije kreće od popisa resursa, da vidite kako ih upotrijebiti u budućnosti. Mi nemamo podataka koliko postoji novinara u Hrvatskoj, koliko ih je stalno zaposleno ili, primjerice, kakvo je stanje tehnike u studijima HRT-a', odgovorio je Živković.
Na pitanje urednice je li zapravo riječ o mapiranju prošlosti, a ne sadašnje situacije, Živković je napomenuo da se 'ne bave popisom lijepih želja, već nastoje strukturirati sve postojeće podatke'.
'Nastojala se osigurati zaposlenost novinara zahvaljujući poreznoj olakšici. Moramo djelovati na dva plana: na strateškom i na svakodnevnom, ne smijemo ignorirati probleme ljudi ovdje i sada. Treći je medijski sektor i njegovo podupiranje je vrlo egzaktno dokumentirano, a htjeli smo što brže provesti u djelo neke odluke kako bismo spriječili da određeni mediji odumru u međuvremenu', tvrdi.
Nora Krstulović kazala je da veliki problem leži u 'užasno netransparentnoj terminologiji': 'Ne znamo što je neprofitni medij, što je neprofitni izdavač, a promjene u zakonima uvijek se svode na udovoljavanje interesnim skupinama', objasnila je Krstulović.
Viktorija Car objasnila je da se mapiranje medija u Hrvatskoj provodi već 20 godina kroz različite projekte, a da je posljednji pokušaj bio mapiranje digitalnih medija.
'Vidljivo je nepostojanje promišljene terminologije i nužno su nam potrebne radne skupine koje bi provodile čišćenje medijske terminologije. Ovako se gubi fokus na sadržaj, a vlada kontinuirana zbrka u terminologiji. Kada prepustimo tržištu da razvija i regulira medije, dobijemo situaciju kakvu sad imamo u Europi. 80-ih se odlučilo liberalizirati tržište elektronskih medija, a dobila se jednoobraznost sadržaja koja je rezultirala padom kvalitete u medijima, posebice u radu televizija. Time se dogodila degradacija novinarske struke i sadržaja njihovog rada, čime se promijenio i princip odgovornosti. Medijska reforma ne može se svoditi na jednu odluku, već svi sudionici moraju sudjelovati u kreiranju nove strategije. Naše društvo nije sazrelo da se počne sustavno razmišljati o medijskoj reformi bez ad hoc razmišljanja i gašenja vatre', kazala je Car.
U prilogu su svoje mišljenje o medijskoj reformi dali i Toni Gabrić, Slavica Lukić i Nataša Škaričić
Glavni urednik H-altera Toni Gabrić priznao je da su svi imali priliku izraziti svoje mišljenje o Zakonu o elektroničkim medijima, ali oni koji su naveli propuste i kritike nikad nisu dobili adekvatan odgovor od Ministarstva kulture.
Slavica Lukić, potpredsjednica HND-a, ustvrdila je da je vidljivo da se reforma priprema, ali da je proces trebalo dovršiti u prve dvije godine mandata, kako bi se medijski zakoni počeli provoditi već u sljedeće dvije godine. 'Treba nam konkretan zakonski okvir koji će nama novinarima donijeti barem minimum zaštite', zaključila je.
Novinarka Nataša Škaričić smatra da je Ministarstvo kulture potpuno podbacilo po pitanju medijske reforme: 'To je posebno očito na primjeru HRT- a koji je upropašten. Pomaganje neprofitnim medijima nije medijska strategija, već samo njen dio. Nemamo definiciju osnovnog pojma - javnog interesa.'
'Pojam javnog interesa treba se definirati kroz javnu raspravu. Moja uloga u Ministarstvu upravo je omogućavanje takve javne rasprave. Činjenica je da sustavnog rada na medijima nije bilo 23 godine. Dakle, nastojimo koncipirati problem koji je aktualan već 23 godine, pokušavamo doći do elementarnih pokazatelja, a skupljanje statističkih podataka ogroman je i izrazito zahtjevan posao. Ne želim bježati od odgovornosti, naravno. Sada radimo na izvještaju u kojem nastojimo ustanoviti što se zapravo događalo, kako bismo dobili barem dio objašnjenja zašto je stanje u medijima ovakvo kakvo jest. Bez takvog ozbiljnog istraživanja, ne bih se usudio reći što je to što ćemo pokušati provesti', objasnio je Postnikov nakon priloga.
'Problematično je pitanje provedbe i kako ćemo doći do kvalitetnog sadržaja. Zašto plaćamo 80 kuna pretplate HRT-u? Budimo realni, Hrvatska neće dobiti ozbiljnu medijsku reformu. Nije sve problem Ministarstva kulture, što radi, primjerice, HND? Zašto nigdje ne možemo naći podatke o broju novinara, podatke o njihovom obrazovanju i zašto izostaje njihova inicijativa? Mi i dalje nemamo nijednu organizaciju civilnog društva koja bi se posvetila mapiranju medija ili istraživačkog novinarstva', zaključila je na kraju emisije Viktorija Car.
