Sedmi hrvatski biennale ilustracije otvara se 12. lipnja u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori, a nudi pregled radova domaćih i inozemnih, afirmiranih i anonimnih ilustratora na temu grada
'U većem dijelu izabranih radova primjećuje se kako su autori temi pristupili u doslovnom smislu, oslanjajući se pritom u njenoj obradi na svakodnevicu i rutinu gradske vreve', navodi Danijela Marković, koja je uz Koraljku Jurčec Kos autorica izložbe. Na ilustracijama su se tako, kako nabraja, našli pretežno susjedi, sudari, automobili, bicikli, tramvaji i motori, stambena naselja, neboderi, blokovi, kuće i dvorišta, ulice pune zaposlenih gradskih djevojaka, smetlara i poštara, ali i kavane i parkovi puni ptica, miševa i insekata.
'Posebno su razveselili pojmovi poznati iz kolokvijalnog zagrebačkog uličnog žargona, poput cipelcuga i cajtnota, kao i nezaobilazno mjesto svakog velikog grada - plac (tržnica) koji je pred našim očima u tren oživio s vjernim prikazima kumica koje nude domaći sir i vrhnje, voće i povrće. Izabirući radove, prodefilirali smo stvarnim gradovima poput Ljubljane, Belfasta, Praga, Chicaga, Bologne, Kopenhagena, onim izmišljenima (Grad Anđela / City of Angel, Mravlji grad) te ponekim distopijskim', najavljuje Marković te dodaje da se drugi dio izabranih radova odnosi 'na metaforični pristup temi, gdje samo jedan prikazani motiv upućuje i aludira, ali ne nužno, da se radi o nečem gradskom'.
Uz to, mnogo je radova s književnim predloškom.
'Među njima nalazimo reference na književna djela iz različitih književnih žanrova, od onih iz usmenih narodnih pripovjedaka kao što su Šeherezadine priče iz '1001 noći' ili biblijske Noine arke, preko klasične literature poput romana Franza Kafke, do znanstvenofantastičnih romana 'Vremenski stroj' i 'Rat svjetova' H.G. Wellsa', navodi Marković.
Radovi su, dodaje, raznovrsnih formata i tehnika, od tek nekoliko centimetara do A3 i B1, te od uobičajenih akrila, kolaža, pastela, bojica, olovaka, vodenih boja, tempera, tuša, krede, grafika, najzastupljenijih kombiniranih tehnika i digitalnih obrada do nešto posebnijih, kao što je vez vunom na lanenom platnu.
Posebnu dionicu ove godine čine radovi čeških autora – studenata s Fakulteta dizajna i umjetnosti Ladislava Sutnara, čije su se ilustracije i razina tehničke vještine kao cjelina istakli, najavljuje Marković i naglašava da je Biennale obilježen i suradnjom s nakladničkom kućom Fraktura iz Zaprešića.
'Dio izložbe bit će posvećen radovima hrvatskih ilustratora nastalima po narudžbi za naslovnice knjiga ili kao dio knjižne ilustracije romana domaćih i stranih književnika, a čiji je zajednički nazivnik opet grad. Upravo suradnja s nakladnicima, koji su jedni od glavnih naručitelja ilustracije i nas krajnjih korisnika, struke koja priređuje izložbe i publike koja dolazi na njih ili čita likovno opremljene knjige, otvara pitanje gdje se ilustracija i ilustratori nalaze danas na stvarnom tržištu rada, koliko su (ne)potrebni i kakva im je budućnost. Na neka od tih pitanja možda dobijemo odgovore na tribini planiranoj unutar popratnog programa izložbe pod nazivom 'Ilustracija u tranziciji'', najavljuje Marković.
Svi se radovi mogu vidjeti u katalogu.
Na otvorenju izložbe, čija je kustosica Valentina Galović i koja traje do 22. srpnja, proglasit će se i dobitnik/ca Grand prixa.