'Sretan sam da je toliko lijepih projekata danas nagrađeno za projekte koji su se događali u hrvatskim muzejima, što dokazuje koliko je za ovaj posao potrebno truda i muke i koliko je to zahtjevan posao', rekao je laureat.

Nagrada za životno djelo dodijeljena mu je za gotovo pedeset godina kontinuiranog i predanog muzejskog rada, o kojemu svjedoči i podatak da je autor 430 znanstvenih i stručnih priloga, kojih broj još uvijek raste, a on je unatoč mirovini još uvijek aktivan.

'Osim što je neumoran u objavljivanju radova iz različitih područja svakodnevno ga je moguće susresti na njegovom starom 'radnom mjestu', gdje još uvijek, kad ustreba, nesebično pomaže svojim nasljednicima, kao i svima ostalima kojima je njegova pomoć potrebna i poželjna', istaknuto je u obrazloženju.

Njegov doprinos radu na Numizmatičkoj zbirci AMZ-a ocjenjuje se nemjerljivim. 'Teško je čak i približno definirati količinu materijala koju je strpljivim radom, znanjem i iskustvom evidentirao, determinirao, inventirao te na različite načine publicirao, a zatim i selekcionirao primjerke namijenjene stalnom izložbenom postavu, kojemu je bio suautorom', dodaje se.

U svijetu i Hrvatskoj ugledni muzejski stručnjak, numizmatičar i arheolog Ivan Mirnik (Zagreb, 1942.) samostalno je realizirao i jedanaest izložbenih projekata, a u suatorstvu njih tridesetak u Hrvatskoj i u inozemstvu. Niz godina je bio i zamjenikom ravnatelja zagrebačkog Arheološkog muzeja, urednikom Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu te Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, tijekom nekoliko desetljeća vodio je i brigu o muzejskoj arhivskoj dokumentaciji, a poznat je i kao poliglot, s izvrsnim znanjem njemačkog, engleskog, francuskog i talijanskog jezika, član međunarodnih i domaćih strukovnih društava.

Zamjenica ministrice kulture Ana Lederer istaknula je kako se dodjelom nagrada Hrvatskog muzejskog društva nastoji doprinijeti valoriziranju i poticanju rada muzejskih djelatnika i samih muzeja, kao mjesta gdje se danas kroz interdisciplinarni pristup muzejskoj građi komunicira s publikom i senzibilizira javnost za muzejske programe te osvještavaju o raznolikosti muzejske baštine koja se u njima čuva i prezentira.

Voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i književnu djelatnost zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Veljko Mihalić rekao je kako i Grad Zagreb bilježi sve više turista koji ovdje dolaze radi kulturnih sadržaja, njih više od 25 posto, a čemu u velikoj mjeri doprinose i muzeji.

Predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Milvana Arko Pijevac istaknula je da broj prijavljenih kandidatura svjedoči o tome koliko te nagrade puno znače puno muzealcima - ove ih je godine bilo pedeset. 'Kako je bila riječ o odličnim programima i projektima Ocjenjivačkom sudu nije bilo lako izabrati najbolje, a nadam se da će dobitnicima to biti poticaj za daljnji rad', dodala je.

Dodijeljene i godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva

Za izložbu 'Nepokorena šuma i Radovan Ivšić' u kategoriji za realiziranu izložbu nagrađene su njezine autorice Snježana Pintarić i Annie Le Brun. Izložba posvećena jednom od najistaknutijih hrvatsko-francuskih nadrealističkih pjesnika održala se krajem prošle godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Raznovrsnu građu sa 168 izložaka, od kojih su neki prvi put predstavljeni, povezivali su citati iz Ivšićevih djela u obliku zidnih legendi. Izložba je bila obogaćena i audio snimkama Ivšićevih radio drama, a kako bi se stvorio dojam šume u MSU je izgrađena posebna arhitektura.

Muzej vučedolske kulture u Vukovaru osvojio je nagradu kao najbolji realizirani stalni postav - otvoren je u lipnju 2015. godine. Nagrađen je kao jedinstveni muzej u svijetu posvećen jednoj prapovijesnoj kulturnoj pojavi, a i jedini je arheološki muzej u istočnoj Hrvatskoj.

Dugogodišnji istraživač Vučedola, Aleksandar Durman pripremio je sa stručnim arheološkim timom muzeološku koncepciju stalnog postava kroz 19 prostorija i izložbenu površinu veću od tisuću četvornih metara, uvodeći posjetitelje u način života od prije pet tisuća godina interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu.

Za monografiju 'Monkodonja, Istraživanje protourbanog naselja brončanog doba Istre - knjiga 1, Iskopavanje i nalazi građevina' u kategoriji realiziranog izdavačkog projekta nagrađen je Arheološki muzej Istre.

Na skoro šest stotina stranica monografija s 29 radova, a na temelju dvanaestogodišnjeg rada brojnih stručnjaka na terenu, otkriva nove podatke o načinima gradnje i vremenu nastanka brončanodobnih utvrđenih naselja, organizaciji prostora, društvenom uređenju, načinu života.

Monografija je opremljena s 336 fotografija u boji, kartama, geodetskim snimcima, crtežima lokaliteta i nalaza, rekonstrukcijama, akvarelima idejnih rekonstrukcija, te sedam priloga koji se odnose na planove naselja, tlocrte gradnji i građevina. Autor dizajna kataloga je Alfio Klarić.

Rad Sanje Ivančić i Sanje Acalija na izložbi 'Povismo i sukno: kaštelansko tradicijsko ruho' u splitskom Etnografskom muzeju nagrađen je u kategoriji istraživačkog rada koji je rezultirao izložbom.

Izložba je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru kaštelanskih naselja, a prethodilo joj je dugogodišnje istraživanje na terenu i u muzejskim zbirkama i knjižnicama. Najsloženiji dio posla sastojao se u obilaženju kaštelanskih obitelji, prikupljanju podataka i svjedočanstava pojedinaca, prikupljanju građe za obradu i izlaganje, te izrada potrebnih rekonstrukcija.

U kategoriji posvećenoj provedenom istraživačkom radu koji je rezultirao stručnom publikacijom nagrađena je Gordana Milaković za katalog 'Istra Istria MEMENTO izbor iz fundusa Zbirke starih razglednica'. Viša kustosica Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Gordana Milaković, voditeljica je Zbirke starih razglednica i Kartografske zbirke, a katalog Zbirke starih razglednica i istoimena izložba, rezultat su višegodišnjeg istraživačkog rada. Cjelokupni projekt nagrađen je kao primjer stručnog muzeološkog rada na jednoj muzejskoj zbirci, od skupljanja građe, preko stručne obrade i pohrane do njene izložbene prezentacije i izdavanja stručne publikacije.

Za najbolji realizirani pedagoško - edukacijski program Ocjenjivački sud je nagradio Marijana Bogatića, za pedagoško - edukacijski projekt Volonterski kamp, projekt kojega on kontinuirano organizira od 2008. s ciljem terenskog obrađivanja baštine, te pružanja prilike za stjecanjem stručnog iskustva volonterima, u pravilu studentima.

Svake godine volonterski kamp ima novi projekt, a u njegovom šestom izdanju prošle godine obilazili su se ostaci srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata te spomenika iz vremena NOB-a i Domovinskog rata na području Sisačko-moslavačke županije.

U kategoriji marketinško – propagandnog programa nagrađen je program međunarodnih 3. dana industrijske baštine grada Siska u realizaciji Gradskog muzeja Sisak, koji su bili posvećeni prezentaciji industrijske baštine grada Siska, te je imala međunarodni karakter s nizom događanja.

Svi su programi bili popraćeni propagandnom kampanjom koja je obuhvaćala oglašavanje putem letaka, plakata i banera, medijskim, web i oglašavanjem putem društvenih mreža, a imali su i dobro medijsko praćenje.

Projekt 'Zlato i srebro srednjeg vijeka matičnih arheoloških muzeja Republike Hrvatske', u realizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, Arheološkog muzeja Zadar, Arheološkog muzeja Istre i Muzeja Slavonije, osvojio je godišnju nagradu u kategoriji za međumuzejsku suradnju.

Cilj projekta bio je predstaviti široj javnosti srednjovjekovne zbirke hrvatskih arheoloških muzeja, uz odabrane pojedinačne, grobne ili skupne nalaze izrađene od plemenitih metala koji svojom zanimljivošću i vrijednošću oslikavaju različita srednjovjekovna razdoblja i kulturna i civilizacijska strujanja koja su obilježila vrijeme od početka 5. do početka 16. stoljeća, što je i napravljeno kroz pet izložbi i uz četiri prateća kataloga.

U obrazloženju se posebno ističe doprinos. Željka Deme, kao idejnog začetnika i koordinatora tog kompleksnog i zahtjevnog projekta, koji je osim izložbe i kataloga u Arheološkom muzeju u Zagrebu koordinirao i rad ostala četiriju muzeja.

Posebna priznanja zbog brojnosti i kvalitete prijavljenih projekata

Hrvatsko muzejsko društvo jedino je koje dodjeljuje strukovne nagrade u kategorijama koje pokrivaju široki spektar muzejskog djelovanja, a zbog visoke kvalitete ovogodišnjih prijavljenih projekata dodijelilo je i posebna priznanja.

Posebno priznanje za realizaciju izložbe dodijeljeno je Arheološkom muzeju Istre za izložbu 'Istra, lav i orao - TEMPORIS SIGNA, arheološka svjedočanstva istarskog novovjekovlja'.

Za kreativnu i likovno osmišljenu realizaciju izložbe 'Pod pritiskom'.posebno priznanje dobile su autorica Jadranka Sulić Šprem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i Dubravka Tullio, muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Posebno priznanje za dugogodišnju nakladničku aktivnost i sustavno proučavanje i promicanje povijesnih ličnosti Dubrovnika dobili su Dubrovački muzeji, a za izradu faksimila metalnih muzejskih predmeta korištenih u izložbenoj djelatnosti i edukacijskim programima Muzeja Slavonije restauratora tog muzeja Josip Kralik.

Prirodoslovni muzej Rijeka dobio je posebno priznanje za pedagoško – edukacijski program Raznolikost je bitna, dok je Arheološki muzej Istre priznanje dobio za marketinško - propagandni program Spectacula Antiqua.

Posebno priznanje za međumuzejsku suradnju dodijeljeno je Gradskom muzeju Varaždin za izložbeni projekt Velikani hrvatske umjetnosti 20 st. / Izložba iz fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin, koja je realizirana u Beču, Bratislavi i Budimpešti.

Izvan kategorije posebno priznanje dobio je Gradski muzej Požega za projekt 'Muzej u loncu', kojim istražuje, valorizira i promiče nematerijalnu kulturnu baštinu - tradicijsko kulinarstvo Slavonije, Baranje i Srijema.

U Ocjenjivačkom sudu bili su Ante Rendić Miočević, Jakov Radovčić, Vesna Jurić Bulatović, Dora Bošković i Lida Roje Depolo.