Arheologiju bismo slikovito mogli definirati kao uzbudljivu potragu za znanjem o nama i našoj prošlosti, a arheološko iskopavanje materijalnih ostataka za većinu je ljudi i prva asocijacija na tu znanstvenu disciplinu.

Međutim, sastavni dio arheoloških istraživanja su i istraživački radovi koji prethode iskopavanju te kabinetski rad koji slijedi nakon njih. Kabinetsko istraživanje podrazumijeva obradu arheološke terenske dokumentacije, konzerviranje i restauraciju nalaza.

Kao i tijekom iskopavanja, i u kabinetskoj fazi, arheolog nailazi na niz problema koje treba riješiti i postavlja si brojna pitanja u svrhu pravilne i kvalitetne interpretacije. U toj fazi pomažu mu stručnjaci iz drugih znanstvenih disciplina, a područje takvog djelovanja pripada arheometriji – interdisciplinarnoj znanstvenoj disciplini koja povezuje arheologiju i druge znanosti.

Arheometrija je široko primjenjiva – od terenskog istraživanja zaštite kulturnih dobara, preko datiranja, identifikacije materijala i tehnologije izrade, do stvaranja slike o okolišu u prošlosti, nutricionizma, bolesti te mnogih drugih zapisa koji ostaju u kostima i tkivu ljudi, biljaka i životinja.

Izložba 'U službi arheologije' upravo predstavlja rezultate dijela arheometrijskih analiza izvršenih na arheološkim nalazima s mnogih istraživanja koja su tijekom godina provodili arheolozi Muzeja grada Zagreba. Na izložbi su predstavljena i matična područja ili polja znanosti s kojima je arheologija usko povezana, a dijalog arheologije i tih znanosti pruža daleko više informacija, proširuje spoznaje i otvara prostor imaginacije.

Te 'druge' znanosti su: geofizika, geodezija, geologija, znanost o drvu, radiografija, kronometrija, kemija, botanika, zoologija, antropologija i forenzika, a sve su 'u službi arheologije'.

Autori izložbe Aleksandra Bugar i Boris Mašić svojom koncepcijom napravili su odmak od klasičnog i uobičajenog predstavljana arheologije i predmeta, tako da predmeti nisu odabrani zbog svoje 'atraktivnosti', već na način da tek kroz sinergiju arheoloških podataka i rezultata znanstvenih analiza drugih znanosti, postanu temelj zanimljive priče. Drugim riječima, na odabranim eksponatima cilj je bio predstaviti korištene metode drugih znanstvenih disciplina, a arheološki nalaz poslužio je samo kao ilustracija tih analiza.

Primjer preplitanja arheologije i drugih znanosti potvrđuje i zanimljiva legenda o Gospođi NN čiji su zemni ostaci analizirani u Zagrebu, Parmi i Trstu. Zahvaljujući bioantropološkoj analizi, kemijskoj analizi kosti i zubne cakline, radiokarbonskom datiranju te forenzičkoj rekonstrukciji mekotkivnih struktura lica koja se zasniva na primjeni računalne 3D tehnologije utvrđeno je da je Gospođa NN umrla između 1224. i 1239. godine, u dobi od između 25 i 30 godina.

Poznato je da nije živjela u neimaštini i da nije doživjela fizičke traume i teške bolesti, osim što je u ranoj životnoj dobi patila od blage anemije. Premda su proso ili sirak činili osnovu njezine prehrane, često je jela i krutu hranu od koje joj se trošila zubna caklina, a hrana iz mora u njezinoj se kući nije jela. Bjelančevine, odnosno, proteini na njezinu stolu bili su isključivo s kopna. Iako je uzgoj vinove loze na padinama brežuljaka Grič bila važna gospodarska grana srednjovjekovnog Gradeca, Gospođa NN vino nije pila. Arheolozi su njezin grob pronađen na Trgu sv. Marka označili grob brojem trideset i tri.

Uz priču o Gospođi NN na izložbi su predstavljeni i drugi zanimljivi rezultati arheoloških analiza u kojima se koriste instrumenti i metode kakve obično možemo svakodnevno vidjeti na televiziji tj. u forenzičkim (CSI) serijama.

Likovni postav izložbe potpisuju Iva Marochini i Adriana Čulek koje su u središnji dio izložbenog prostora postavile konstrukciju od valovite plohe nalik na zid na kojem se mogu pratiti teme izložbe i koji kontinuira duž cijelog prostora. Kako bi smanjile dojam da se radi o zidu kao pregradnoj masi, njihova konstrukcija postepeno 'raste' završavajući s vitrinom u kojoj su izloženi stručni radovi na kojima se i temelji izložba.

Predstavljajući arheološke nalaze u kontekstu rezultata interdisciplinarnih analiza izložba nas upoznaje s činjenicom da je arheologija kao znanost doživjela silne promjene tijekom proteklih nekoliko desetljeća i da je ne treba poistovjećivati s Indianom Jonesom i njegovom potragom za svetim gralom.

Izložba 'U službi arheologije' u Muzeju grada Zagreba otvorena je do 30. lipnja.