Izložba Josipa Vanište "Rukovet" koja obuhvaća umjetnikove projekte, crteže, kolaže, edicije i dokumentaciju otvara se u subotu, 8. ožujka u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Ovom izložbom, ističe u katalogu Tonko Maroević, HAZU želi ukazati na neusporedivi stvaralački, idejni i kulturni doprinos svojega istaknutoga člana Josipa Vanište. Izložba nudi "uvid u široke raspone i vrhunske domete likovnog stvaralaštva, likovnog svjedočenja i nemimoilazne pedagoške-društvene uloge slikara Josipa Vanište".
Sam njezin naziv "Rukovet" ukazuje na nepretenciozan, nepotpun, neretrospektivni karakter ove izložbe, naznačuje privremenost ili gotovo usputnost izbora izloženih radova, a opet na svoj način potvrđuje bogatu kreativnu amplitudu iznimno značajnog umjetnika – s fazama provjeravanja, upitnosti i obnovljenog povjerenja u medij i discipline kojima se služi, ističe Maroević.
U Akademijinoj palači tako će biti izložen sažet presjek crteža, kolaža i slika, od nekoliko ranih Vaništinih ostvarenja do niza recentnih radova, ali i knjige i publikacije, pisma i dokumentacija kojima je odao počast svojim učiteljima, suputnicima i duhovnim mentorima.
Likovni postav izložbe potpisuje Akademijin član suradnik Nenad Fabijanić, a izloženi će biti, uz ostalo, kolaži "Protiv rata" iz 1944., "Postmodernizam nema značenja... Jean Baudrillard" iz 2000., crteži olovkom "Prolaz na Savskoj cesti" iz 1951., "Put" iz 1953., "Ravnica" iz 1954., ulja na platnu "Mrtva priroda" iz 1956., "Diptih: Zanimanje za nešto s one strane slikarstva" i "Srebrna linija" iz 1968. te noviji radovi "Laterna magica" i "Golgota" iz 2013.
Slikar i esejist Josip Vaništa rodio se 17. svibnja 1924. u Karlovcu. Diplomirao je 1948. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Marina Tartaglie. Od 1951. do 1994. bio je profesor crtanja i likovnog oblikovanja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od osnivača grupe Gorgona koja je djelovala u Zagrebu od 1959. do 1966. godine, a u kojoj su bili i Julije Knifer, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Miljenko Horvat, Radoslav Putar, Matko Meštrović i Dimitrije Bašćević.
Minimalizam i tzv. estetika šutnje, kao naličje bučnom entuzijazmu epohe, za koje se zalagala skupina, snažno su obilježili Vaništino likovno i književno djelo.
Znameniti su njegovi portreti velikih stvaralaca, izrađeni u olovci, kao što su Marcel Proust, Franz Kafka, Arnold Schoenberg, Tin Ujević i drugi, a najpoznatiji su oni Miroslava Krleže.
Kao esejist i memoarist-minimalist objavio je pet knjiga: Zapisi (1988.), Zapisi (1995.), Knjiga zapisa (2001.), Novi zapisi (2007.) i Skizzenbuch 1932-2010. (2010.).
