Kratki izvadak iz predgovora kataloga izložbe Karima Rashida u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, nazvane 'Ideologija ljepote', može se činiti kao posve paradoksalan uvod u njegov prvi umjetnički projekt u Hrvatskoj. Naime, dizajner Karim Rashid svojim je odabranim radovima, uz suradnju kustosa,' intervenirao' u stalni postav muzeja, smjestivši ih u direktni ili indirektni dijalog s djelima iz stalne zbirke.

Unutar prakse intenzivnog preklapanja dizajna i umjetnosti, koja se redovito provlačila kroz čitavo 20. stoljeće, činilo se stoga vjerojatno logičnim postaviti djela pozvanog produkt dizajnera uz djela Picelja, Srneca, Bakića, Vasarelya, Kožarića. Uostalom, Rashid u uvodu izložbe navodi upravo Vasarelya, čitav pokret op-arta i geometrijsku apstrakciju kao nadahnuća za vlastiti rad.

Sam dizajner je inače poznat kako po hiperprodukciji (sam govori o 3500 projekata u 47 zemalja), tako i po naklonosti prema organskim oblicima, lakiranima površinama, novim tehnologijama i drečavim bojama. Redovito ističe demokratičnost svog rada te da ga iznimno veseli činjenica da se za mali iznos novca mogu pribaviti komadi s njegovim potpisom. Uz masovnu produkciju, relativno redovito se okušavao i u galerijskom kontekstu, proizvodeći jedinstvene i 'in situ' objekte, poput mnogih svojih kolega dizajnera kao što su Marc Newson i Jasper Morrison.

Novi je izložbeni projekt napravljen u suradnji s Die Neue Sammlung - međunarodnim muzejom dizajna u Münchenu, koji posjeduje veliki broj njegovih radova. Domaći muzeji ionako nisu pretjerano naviknuti na intervencije u svoj stalni postav (što je kod većih međunarodnih ustanova već postala skoro i manira), a na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji govorilo se ne samo o formalnim ili konceptualnim korelacijama između dizajnerskih produkata i umjetničkih djela, već i o 'emocionalnim'. A iz tog rakursa, svaka ocjena izložbe je posve legitimna.

Izložba 'Ideologija ljepote' traje do 1. siječnja 2013.