Prvo predstavljanje Kerempuha na BITEF-u na konferenciji za novinare najavio je ravnatelj tog kazališta Roman Šušković-Stipanović. Kazao je kako mu je izuzetno drago što je Kerempuh dobio priliku sudjelovati u programu tog prestižnog kazališnog festivala.

'Naravno da smo ponosni na predstavu koja je odabrana, a koja ne predstavlja samo Satiričko kazalište Kerempuh, nego i širu zagrebačku i hrvatsku kazališnu scenu', rekao je Šušković-Stipanović.

Prisutne je putem video izjave pozdravio i redatelj Frljić, koji je istaknuo kako mu je velika čast što će s čak dvije svoje predstave sudjelovati na BITEF-u, festivalu koji, kako je kazao, oduvijek prepoznaje 'ne samo kao važno mjesto na kojemu mogu predstaviti svoje produkcije domaćoj i međunarodnoj publici, već i kao mjesto na kojemu mogu dobiti relevantne informacije o onome što se događa u čitavom kazališnom svijetu'.

Osim 'Šest likova traži autora', na 52. BITEF-u Frljić će se publici BITEF-a predstaviti i s predstavom 'Gorki – alternativa za Njemačku?' berlinskog kazališta Maksim Gorki.

'Obje se predstave bave fenomenom desnog ekstremizma ne samo u Europi već i globalno, ali su njihovi fokusi na različitim društvima', rekao je redatelj. 'Ali 'Šest likova' nije samo predstava o tome, ona je i pokušaj čitanja (Luigija) Pirandella u jednom novom kontekstu. Moj je interes bio vidjeti kako taj tekst funkcionira danas i ovdje', poručio je.

O fokusu festivala više je govorio umjetnički direktor i selektor 52. BITEF-a Ivan Medenica. Kazao je kako je taj festival osnovan 1967. godine kao festival modernističkih tendencija i s misijom da jasno mapira umjetničke pojave u suvremenom tatru i izvođačkim umjetnostima koje su radikalne, subverzivne i polemične.

'U današnjem dobu post-post-post moderne teško je - zapravo nemoguće - govoriti o novome, ali se i dalje trebamo truditi, u kontekstu festivala kakav je BITEF, tragati za onime što je u umjetničkom smislu provokativno. BITEF postoji da bi nas uznemiravao i umjetnički i politički, tjerao da mislimo, osjećamo i djelujemo', kazao je.

Upravo zbog toga festival je od svojeg osnutka, osim estetske, njegovao i drugu liniju - društvenu, političku, napomenuo je, 'jer formu suvremenog kazališta ne možemo preispitivati a da se ne bavimo i temama koje ono pokreće'.

Upravo će dvije Frljićeve predstave biti osovina tematsko-problemskog koncepta glavnog programa BITEF-a, koji se svodi na predstave koje beskompromisno osuđuju jednu vrlo opasnu društvenu pojavu – jačanje desnog populizma, ksenofobije, netolerancije, autoritarnih režima koji razgrađuju demokratske institucije.

'Dvjema Frljićevim predstavama je zajedničko to što, sasvim u Frljićevu duhu, targetiraju i tematiziraju nešto što ćemo se svi složiti da je jedna potencijalna opasnost Europe i suvremenog svijeta općenito', rekao je Medenica.

To je fenomen desnog populizma, desnog ekstremizma, formiranja autoritarnih društava, čak i u onim zemljama koje su kolijevke moderne demokracije. Tu je i urušavanje osnovnih demokratskih postulata, institucija zapadne demokracije, ugrožavanje ljudskih prava itd. 'To su fenomeni koji mislim da nam svima prijete u suvremenome svijetu, a koje smo često skloni gurati pod tepih', upozorio je.

Predstava 'Šest likova traži autora', primjereno duhu Satiričkog kazališta Kerempuh, na jedan punokrvni komični način, u punom suglasju sa svim glumcima iz ansambla te predstave, kritizira neke pojave u Hrvatskoj, ocijenio je nadalje Medenica.

'Frljić u predstavi ne preispituje samo društvene tabue, nego preispituje i dokle kazalište može ići u preispitivanju tih tabua. Napravio je jedan punokrvni pučki komični satirički igrokaz na temu desnice, i s protagonistima koji su stvarni likovi radikalne desnice u Hrvatskoj', kazao je.

Takve su predstave bitne, jer 'mi možemo voljeti ili ne voljeti političko kazalište kakvo stvara Oliver Frljić, ali sredina u kojoj Frljićev teatar nije moguć, ta sredina ima neke probleme, to je već sindrom sam po sebi', istaknuo je nadalje selektor.

Beogradski Internacionalni teatarski Festival (BITEF) jedan je od najznačajnijih europskih kazališnih festivala koji dovodi u Beograd najveća imena svjetske izvođačke scene. U svojem će se 52. izdanju održati od 14. do 22. rujna s desetak predstava u glavnom programu i to iz Francuske, Njemačke, Hrvatske, Srbije, Estonije, Švicarske, Izraela i Belgije.

Konferencija za novinare u Kerempuhu održana u četvrtak dio je nove tradicije festivala prema kojoj svake godine uvodno najavljuje dio svojeg programa u jednom od kazališta koje se nalazi u selekciji festivala. Ove godine domaćin je bio Kerempuh, a cjelovit program festivala bit će najavljen 26. lipnja na konferenciji za novinare u Beogradu.