Sezona u kojoj splitski HNK obilježava 120. godišnjicu postojanja kazališne zgrade je započela trodnevnom manifestacijom nazvanom Dani Ive Tijardovića. U prva dva dana u sklopu manifestacije prikazana je opereta 'Spli'ski akvarel' i premijerno je predstavljen dokumentarno-igrani serijal Hrvatske radiotelevizije pod naslovom 'Tijardović' autora Željka Rogošića. Na HRT-u će serijal od četiri epizode biti prikazan u studenome
Splitskoj publici predstavljena je knjiga Duška Kečkemeta 'Nepoznati Tijardović'. Bogata i lijepo opremljena monografija se u prvom redu odnosi na iznimno zanimljiv i važan likovni opus velikog skladatelja, opus koji je bio potpuno zaboravljen i zapostavljen.
Najviše zasluga za očuvanje i prezentaciju te likovne građe, uz Kečkemeta, ima veliki splitski kulturni entuzijast Karlo Grenc. Njegova zaklada na Rivi krije vrijednu i nezaobilaznu kulturnu građu Splita u 20. stoljeću. Štoviše, neki segmenti splitske kulture bez građe iz zaklade 'Grenc' bili bi nepovratno izgubljeni. Stoga je i ovom prilikom istaknuto da Grad Split mora pružiti bolju potporu zakladi u cilju očuvanja i bolje prezentacije te vrijedne građe.
Grenc je u svojoj zakladi sačuvao te sada u knjizi i objavio likovne radove Ive Tijardovića u rasponu od njegovih novinskih ilustracija između dva rata, do plakata, karikatura, mapa grafika, naslovnica skladbi do scenografija i kostimografija. Zahvaljujući tom izuzetnom izdanju, upoznali smo majstora operete u sasvim drugačijem svjetlu, kao svestranog likovnog umjetnika. O tome je na predstavljanju knjige progovorio i autor predgovora Joško Belamarić.
Na početku on ponavlja Kečkemetovu tezu da je Tijardovićev likovni opus nezasluženo ostao u sjeni njegova skladateljskog rada. To je i razlog zašto njegovi radovi nisu bili izloženi na izložbi 'Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata'. Duško Kečkemet njegov opus stavlja u specifični tip crtanja 'macchiettizam', koji u sebi sintetizira iskustvo stripa, plakata i karikature.
Belamarić ističe Tijardovićevu virtuoznost i kaligrafičnost te posebno naglasak stavlja na njegovu umjetničku svestranost. U tom opusu on je dao šareni uzorak tadašnjeg splitskog, ali i hrvatskog i europskog suvremenog društva. Mada ga se u likovnom smislu može svrstati u tada prevladavajući segment art decoa, njegov rad ima prije svega humorističan i satiričan karakter i neodvojiv je od splitske svakodnevnice. S druge strane, crtačka virtuoznost Tijardovića priziva u sjećanje primjerice strip Huga Pratta o pustolovu Cortu Maltezeu.
'Duško Kečkemet ovom nas knjigom podsjeća da je Tijardović uspio u onome što je najteže, stvoriti tip i karakter Splićanina koji i danas, u posve izmijenjenim društvenim okolnostima grada-teatra, zvuči i izgleda kao da je od krvi i mesa' zaključuje Belamarić. O Tijardoviću je govorio i Tonči Šitin koji je naglasio da se njegov svekoliki opus svakako mora otrgnuti od zaborava.
'Njegova je svestranost bila jedinstvena. On je sve radio, skladao, crtao kostime, scenu i plakate. Ta svestranost je danas zanemarena i tvrdi se da se ne može biti dobar u nekoliko disciplina, što je posve netočno. Podsjetio bih na staru splitsku izreku koja kaže ako nisi za svašta, nisi za ništa', rekao je Šitin. Predstavljanjem knjige u prepunom foyeru HNK Split uz nastup zbora Brodosplit završeni su Dani Ive Tijardovića. Na kraju je rečeno da će njegov likovni opus, kako i priliči, uskoro biti prikazan i na izložbi u Splitu.