Gotovo svaki novootvoreni šoping centar u Hrvatskoj ima barem jednu knjižaru, ove godine u središtu Zagreba otvorena je jedna od deset najvećih u Europi, svi veći knjižari imaju poslovnice po gradovima diljem Hrvatske. Ministar kulture nije zadovoljan razvojem knjižarske mreže, za koju je u intervjuu Vjesniku rekao da se nije oporavila od rata i da bi bio zadovoljniji kad bi se ona počela oporavljati i konsolidirati. Ujedno je nahvalio nedavno minuli Interliber, a književnu i izdavačku scenu ocijenio dinamičnom i živom.

Zanemario je pritom činjenicu da su rijetke od postojećih knjižara nezavisne i da je većina u rukama nekolicine velikih izdavača. A oni su, pak, dobrim dijelom ovisni o financijskoj potpori koju za izdavanje knjiga dobivaju od Ministarstva kulture. Značajno je i što su najveći knjižarski lanci u vlasništvu izdavača školskih knjiga, a prisjetimo li se ovogodišnjeg naglog otkazivanja projekta besplatnih udžbenika i planova da ubuduće budu kupovani za razdoblje od četiri godine, i to oni najjeftiniji, nije teško pretpostaviti da će se gubitak na udžbenicima ubrzo reflektirati na ukupno poslovanje vodećih izdavača i knjižara. To su i sami izdavači isticali plačući nad zalihama neupotrebljivih školskih knjiga ove jeseni.

Ne računajući na taj zatvoreni lanac, ministar je istodobno ishvalio i pokudio jedne te iste igrače na kulturnoj sceni Hrvatske, zaobišavši spomenuti ona intimna simpatična utočišta za knjigoljupce koja su propala u zadnjih desetak godina, uz vapaje domaćih knjižara na koje se oglušivao kulturni establišment. Tko se sjeća filma 'Imaš poruku' (You'we Got Mail) iz 1998. i očajničkih poteza vlasnice male knjižare (Meg Ryan) da svoju butigu zaštiti od zatvaranja i širenja velike korporacije čijeg predstavnika glumi Tom Hanks, znat će o čemu pričamo.

Danas je prošlo vrijeme žalopojki malih knjižara, one naprosto više ne postoje. Dovoljno je izbrojati jedanaest godina otkako je ta romantična komedija igrala u kinima. Otad se knjiško, knjižarsko i izdavačko tržište stubokom promijenilo, a u prihvaćanju trendova svjetskih tržišta ni Hrvatska nije zaostajala. Dobili smo velike knjižare, imamo ih više no ikad, projektirane su da izgledaju svjetski, ponuda im manje-više ide u korak sa svjetskom, jedino bi cinici mogli zaključiti da se trendovi u spuštanju cijena knjiga nisu prilagodili svjetskima.

'Ministra su slabo informirali jer je u zadnje vrijeme otvoreno jako puno knjižara. Nažalost, preselile su iz najvitalnijih dijelova grada u trgovačke centre, što se desilo jer su i gradovi preselili u trgovačke centre. Na nama je da vratimo knjigu u gradove. Fali kulturni i književni život koji su knjižare konfigurirale u centrima gradova', ispričao je za tportal Branko Čegec, suradnik bivšeg ministra kulture Antuna Vujića i knjižar koji je prvi u jednom šoping centru otvorio danas već zatvorenu malu knjižaru.

Podsjetimo, Ministarstvo je tek lani krenulo s natječajem za književne programe knjižara putem kojeg je ove godine dodijelilo 337.800 kuna (podaci Ministarstva kulture zaključno s 11. svibnja).

'Ministar bi prije svega trebao prepoznavati situaciju pa reagirati jer može utjecati na to da gradovi mijenjaju stav prema kulturi, a Ministarstvo mora riješiti razvidnu ideju kulturne politike. Karikaturalna je situacija jer knjižare po trgovačkim centrima pokušavaju biti komercijalna mjesta, a zaboravlja se da su u povijesti imale značajnu kulturološku dimenziju', ispričao je Čegec

Direktor zagrebačkog Profil Megastorea Dražen Dabić mišljenja je da bi Ministarstvo kulture već sada moglo biti zadovoljno razvojem knjižarstva u Hrvatskoj i da bi i dalje trebalo poticati razvijanje knjižarske mreže, naročito u manjim sredinama, poticati održavanje promocija, književnih večeri, događanja, gostovanja autora i potpisivanja knjiga u tim knjižarama. Ministarstvo kulture smatra jednim od najboljih ministarstava u Hrvatskoj, a Biškupića najboljim ministrom.

'Naravno da se koncept knjižarstva danas uvelike razlikuje od onog iz 70-ih ili 80-ih i nema onih manjih i intimnijih prostora, dosta knjižarskih lanaca je propalo ili su se u pretvorbama pretvorili u trgovine svega i svačega, no zadovoljstvo je vidjeti tisuće mladih ljudi u našoj knjižari kako dobar dio vremena provode razgledavajući, no i kupujući knjige domaćih autora ili inozemnu produkciju, koja se objavljuje skoro istovremeno kad i u svijetu.'

Fraktura, izdavačka kuća koja je u zadnjih nekoliko godina na knjiškoj sceni zauzela značajno mjesto kvalitetom odabranih naslova, svoju knjižaru nema. Njezin vlasnik Seid Serdarević mišljenja je da se knjižarska mreža razvila u drugome smjeru od očekivanja i da s jedne strane imamo možda više kvadrata knjižara nego ikada, no problem s knjižarskom mrežom jest to što su gotovo potpuno nestale nezavisne knjižare te što u manjim gradovima pravih knjižara i dalje nema.

'Također je vidljiv i trend da knjižari prije svega nabavljaju naslove koji se prodaju i da je izbor naslova u knjižarama sužen. A najvažniji problem u knjižarskoj mreži je nepostojanje obrazovanog kadra za zvanje knjižara, s obzirom da u našim srednjim školama takvog zvanja za trgovce uopće nema', rekao je Serdarević

Na koncu, je li korektno tvrditi da se knjižarska mreža unazad dvadeset godina nije oporavila? Ne govorimo o poslijeratnom nostalgičnom razdoblju, nego o realnosti tržišta i činjenici da su život, pa i kulturne navike ljudi, naprosto otišli u drugom smjeru. Činjenica je da su knjižare nalik aerodromskima u svijetu, da su nadomak klasika i vrijedne literature raznorazne tričarije, da se uz sjenilo za oči dobiva knjiga, da je tržište pretrpano knjigama. Knjižare kao kulturološki standard nisu opstale. I u postojećima koje se trude održavati promocije, u čemu prednjači zagrebački Profil Megastore, ne hvale se bogzna kakvom posjećenosti predstavljanja novih knjiga. Štoviše, uz užu i širu familiju, prisustvuje im tek pokoji zanesenjak, a propitkivanje stanja na sceni otišlo je toliko daleko da je Hrvatsko društvo pisaca svojevremeno organiziralo tribinu o smislu književnih tribina!

Jesmo li mogli bolje? Zapitajmo se kada je koja značajna kulturna institucija, s Ministarstvom kulture na čelu, postavila kakav program poticanja i popularizacije čitanja kojim bi se odgajalo nove generacije čitatelja? Već je dosadilo stalno slušati kako je smrtonosni udarac izdavaštvu, knjižarstvu i knjizi uopće zadalo kiosk-izdavaštvo. Pa ono je u maltene svako hrvatsko selo donijelo knjigu, a ionako više nije bitno hoćete li novog Marqueza kupiti na kiosku za 39,99 kuna uz žvakaće.