Na temelju nalaza ostataka ukrašenih keramičkih posuda (impresso tehnika) i mikrolitičkih rukotvorina utvrđeno je kako je riječ o ostatcima kuća prvih stanovnika na tom području 6000 godina prije Krista, potvrdila je za Hini voditeljica projekta mr. Vedrana Delonga.

Podsjetila je na važnost takva nalazišta koje, po svemu sudeći, datira iz razdoblja starijeg neolitika.

'Cilj iskapanja nije bilo prapovijesno nalazište, već plansko istraživanje ne tako davno pronađene ranokršćanske crkve i pripadnog groblja. Međutim, istražujući jednu od dviju pronađenih grobnica, početkom tjedna naišli smo na prapovijesni sloj, odnosno na poluzemunicu načinjenu od tzv. lijepa s tragovima keramičkih posuda i životinjskih kostiju. Stanovnici su nedvojbeno bili nositelji impresso kulture u jadranskom bazenu', kazala je mr. Delonga.

Prije otkrića prapovijesnih ostataka na području srednjih Poljica, na istom lokalitetu samo na dubini od oko pola metra pronađeni su ostatci oko 250 četvornih metara velikog ranokršćanskog zdanja, koje datira s početka 4. do 6. stoljeća nakon Krista.

Nalazište je utoliko vrijedno što crkva u svom korpusu ima baptisterij (krstionicu), i to je dosada jedini pronađeni baptisterij na području bivše Poljičke Knežije.

Mr. Delonga je potvrdila kako se na tom području najvjerojatnije nalaze i ostatci starohrvatske crkve i groblja.