Znanstvena fantastika na domaćoj sceni vrlo je živa zahvaljujući aktivnom i živahnom fandomu: zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku SFera aktivno radi na sceni već 36 godina. Od osamdesetih i zlatnog doba Siriusa, danas kultnog SF časopisa koji je osvojio europsku nagradu kao najbolji SF časopis u Europi 1983. godine, razvija se brzinom na kojoj nam zavide gotovo sve zemlje svijeta u kojima engleski nije službeni jezik.

Mihaela Marija Perković, 'mama luda za SF-om, voditeljica spisateljskih radionica, administratorica GUFF-a i koordinatorica 'poremećene' ekipe koja organizira SFeraKon', otkrila nam je kakva je situacija kod nas u 'fantasy ambicijama'.

Mihaela Marija Perković

'Dok se na srpskoj SF sceni povijesno-fantastični romani prodaju u nekoliko tisuća primjeraka, u Hrvatskoj još nema fantasy romana koji bi uspjehom i popularnošću bio 'hrvatski Tolkien'. Činjenica jest da autori, nesvjesni vrlo razvijene, ali ne i razvikane SF scene, vole misliti da su prvi i jedini koji pišu fantasy na domaćem tlu, no ubrzo otkriju da postoji preko stotinu autora u Lijepoj Našoj koji pišu u žanru. No oni rijetko kada posegnu za epskim fantasyjem kakav je pisao cijenjeni britanski don svjesni toga da je na međunarodnoj sceni fantasy evoluirao preko nekoliko puta otkako je Prstenova družina krenula u potragu za prstenom.

Dalibor Perković

Iako je u pravilu znanstvena fantastika, a ne fantasy, ono što većina domaćih žanrovskih pisaca piše, gotovo da nema pisca na sceni koji nije neku svoju priču zasnovao na elementu fantasyja. Dalibor Perković napisao je 'Preko rijeke', elegičnu novelu ratne tematike smještenu u Slavoniji i za nju dobio nagradu SFERA.

Aleksandar Žiljak

Aleksandar Žiljak u starijoj generaciji te Iva Šakić Ristić i Katarina Brbora u mlađoj generaciji imena su koja se u časopisu Ubiq i SFeraKonskim te zbirkama Festivala fantastične književnosti ističu kao izvrsna kad dođe do fanstasy priča', kazala je Perković koja je izdvojila i humorističnu priču 'Grumeš' autora Davida Kelečića, kao njoj posebno dragu.

Milena Benini

'Megapopularni roman koji će izaći izvan okvira žanra i osvojiti srca svih čitatelja još uvijek čekamo, no nije da nam nedostaje dobrih pretendenata. Milena Benini svojedobno je dobila SFERU za roman 'Kaos', na svom blogu je kasnije besplatno objavila roman 'Svećenica mjeseca' koji je nedavno izašao u Kanadi, a Ivana Delač istu nagradu osvojila je odličnim fantasy romanom za djecu 'Pegazari'.

Ivana Delač

Sanja Lovrenčić upravo je dovršila opsežnu fantasy trilogiju 'Zmije Nikonimora', i ona je rijedak primjer ne-žanrovske autorice koja se izvrsno snašla u žanru i napisala solidan epski fantasy, što je prava rijetkost u nas.


Sanja Lovrenčić

S druge strane, u našoj povijesti književnosti fantastike ne nedostaje, a ja bih spomenula samo jednu: 'Priče iz davnina' pravi su sword & sorcery fantasy!' zaključuje Perković.