'Slušaj me' Andrija Škare (Durieux)

Zaljubljenik u pop glazbu i književnost Andrija Škare elegantno je iskoristio njihovo sjecište pišući kolumne o pjesmama koje tematiziraju književnost. Autor u svakoj kolumni glatko briše granicu između 'visokog' i zabavljačkog sadržaja te kreira novu razinu analize na kojoj će nam podariti nov način gledanja i na pop kulturu i na kanonsku književnost. Škare pokazuje što pop pjesme dobivaju od književnosti, a koji se novi slojevi tumačenja otkrivaju u književnim djelima pomoću pop pjesama koje se referiraju na njih. Svaka njegova kolumna je pak zasebno umjetničko djelo nastalo hibridnim spajanjem naoko disparatnih elemenata. Ilustraciju na naslovnici naslikao je Stipan Tadić

Andrija Škare rođen je 1981. u Zagrebu. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Radi kao scenarist, novinar i voditelj na Hrvatskoj televiziji u svojstvu stalnog vanjskog suradnika. Piše za magazin Globus. Organizira koncerte, književne večeri i soareje opće prakse. Prozu je objavljivao u brojnim časopisima u zemlji i regiji, u Vijencu, Zarezu, Fantomu slobode i još ponegdje. Jedan je od osnivača književnog pokreta eventualizam pa je s četiri priče zastupljen i u knjizi 'Zbornik eventualizma – Nagni se kroz prozor' (Celeber, Zagreb, 2006.). Objavio je knjigu beletrističko-publicističkih zapisa o zagrebačkim kavanama i kafićima 'S više mlijeka, molim' (Celeber, Zagreb, 2008.) te zbirku priča 'Život svijeta koji će doći' (CeKaPe, Zagreb, 2014.). Živi i radi u Zagrebu. Voli muziku.

'Obilje Katherina' John Green (Fokus komunikacije; preveo Krešimir Božić)

Kad je riječ o vezama, Colin Singleton pada na cure koje se zovu Katherine. A kada je riječ o Katherinama, Colin svaki put dobije nogu. Devetnaest puta, da budemo točni. Dok se besciljno vozi kilometrima daleko od kuće, ovaj ljubitelj premetaljki, nekada smatran čudom od djeteta, ima deset tisuća dolara u džepu, krvoločnog vepra za petama i najboljeg prijatelja, debeljka koji obožava TV emisiju 'Judge Judy', na suvozačkom sjedalu – ali nigdje nijedne Katherine.

John Green je nagrađeni autor s popisa bestselera New York Timesa koji se može pohvaliti nagradama kao što su Printz Medal, Printz Honor i Edgar Award. Dvaput se našao u finalu književne nagrade LA Timesa. S bratom Hankom je polovica Vlog-brothersa na Youtubeu, jednog od najpopularnijih videoprojekata na svijetu. I na Twitteru ima milijune sljedbenika, a prema njegovim knjigama se snimaju filmski hitovi. Jedan je od velikana suvremene literature za mlade, tzv. žanra young adult.

'Svijet Leda i Vatre: Neispripovijedana povijest Zapadnih zemalja i Igre prijestolja' George R.R. Martin (Algoritam; preveo Vladimir Cvetković Sever)

Ovo bogato ilustrirano izdanje – s više od 170 originalnih likovnih djela u boji – donosi iscrpnu povijest Sedam Kraljevina sa živopisnim prikazima epskih bitaka, zakletih suparništava i odvažnih pobuna koje su prethodile događajima opisanim u književnom serijalu ‘Pjesma Leda i Vatre’ i HBO-ovoj seriji ‘Igra prijestolja’. Među ovim je koricama prikupljena iscrpna zbirka znanja, učenjačkih nagađanja i naslijeđene narodne predaje meštara i septona, magova i pjevača.

U dugogodišnjem radu na ovoj knjizi Georgeu R. R. Martinu su pomagali Elio M. García, Jr. i Linda Antonsson, osnivači poznate stranice westeros.org – možda jedini ljudi koji poznaju taj svijet gotovo jednako dobro kao i njegov nadahnuti tvorac. Među ovim je koricama iscrpna zbirka znanja, učenjačkih nagađanja i naslijeđene narodne predaje meštara i septona, magova i pjevača.

Riječ je o kronici što se proteže od Doba osvita do Doba junaka, od dolaska Prvih ljudi do pristizanja Aegona Osvajača, od Aegonova stvaranja Željeznog prijestolja do Robertove pobune i pada Ludoga Kralja Aerysa II. Targaryena, kojim su započele aktualne razmirice kuća Stark, Lannister, Baratheon i Targaryen. Kao najbolji mogući priručnik za izučavanje zapanjujućih likova, događaja i zemalja iz mašte Georgea R. R. Martina, knjiga ‘Svijet Leda i Vatre’ pruža najbolji moguć uvid u fantastični svijet Sedam Kraljevstva.

'Svaki dan pobjeda: Kultura omladinskih radnih akcija' Reana Senjković (Srednja Europa)

‘Svaki dan pobjeda’ prva je postjugoslavenska kulturno-antropološka studija o fenomenu radnih akcija u Jugoslaviji, čija se iznimna vrijednost ne iscrpljuje samo u pionirskoj ulozi. Štoviše, ni u samom socijalizmu nije napisana ovako opsežna i temeljita monografija u čiju analitičku perspektivu ulaze različiti tipovi kulturnih praksi - književnosti, filmova, sjećanja, medija, domaćih i stranih - koji su kreirali značenja radnih akcija. Analizirajući obilje raznovrsne građe, poput filma ‘Prekobrojna' Branka Bauera, Krležina teksta ‘Izlet na omladinsku prugu Brčko-Banovići’, sve do manje poznatih radova kao što je zbornik ‘The Railway: An Adventure in Construction’, što ga je uredio britanski povjesničar Edward Palmer Thompson...', napisala je u recenziji dr. sc. Maša Kolanović

Reana Senjković radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Autorica je četiri znanstvene monografije, među njima i izvrsne studije o ženskom časopisu Tina. Za knjigu ‘Izgubljeno u prijenosu. Pop iskustvo soc kulture’ primila je Godišnju državnu nagradu za znanost. Knjiga ‘Svaki dan pobjeda: Kultura omladinskih radnih akcija’ objavljena je u suizdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku i Srednje Europe. Savršeno štivo za hrvatsku mladež 21. stoljeća.

‘Arhetip' M. D. Waters (Naklada Ljevak; prevela Duška Gerić Koren)

Distopijski roman ‘Arhetip’ M. D. Waters istražuje budućnost u zemlji podijeljenoj građanskim ratom, u kojoj su društvene vrijednosti izokrenute naglavačke, a plodne žene postale rijetkost. Nakon proživljene nesreće glavna junakinja Emma pati od amnezije. Dok se oporavlja u bolnici, predstavljaju joj šarmantnoga Declana Burkea – moćna i zavodljiva muškarca – kao muža. Njezini snovi proturječe svim njegovim pričama, a flešbekovi je podsjećaju na mjesta i događaje kojih se mutno sjeća, poput strahota rata, logora za odgoj žena, ljubavi prema drugom muškarcu… Potiskujući te snove tijekom dana, Emma dopušta Declanu da je oblikuje u sretno udanu ženu i počinje se zaljubljivati u njega.

Atmosfera ‘Arhetipa’ pomalo je orvelijanska, a neke kritičare podsjetila je na prozu Margaret Atwood. Holografska tekstura priče u ovome napetom akcijskom futurističkom trileru čini ovaj roman zanimljivim ljubiteljima različitih žanrova – znanstvene fantastike, ljubavnog romana, akcijskog i kriminalističkog.

M. D. Waters američka je autorica znanstvenofantastičnih romana koji su hvaljeni među kritikom i iznimno popularni kod publike. Futuristički distopijski roman 'Arhetip' (2013.) bio je u užem izboru za kritičarsku nagradu časopisa RT (Romantic Times), a nakon toga uslijedili su uspješni nastavak 'Prototype' (2014.) i prednastavak 'Antitype' (2014.). Neki su recenzenti, hvaleći stil autoričinih futurističkih trilera, posegnuli za usporedbom s kanadskom spisateljicom Margaret Atwood. M. D. Waters živi s obitelji u Marylandu u Sjedinjenim Američkim Državama.

‘Brat slavnijeg Jacka' Barbara Trapido (Mozaik knjiga)

Katherine prati modu, živi u predgrađu i u osamnaestoj godini dospijeva u središte neuobičajenog doma profesora Jacoba Goldmana i njegove velike, ekscentrične obitelji. Dok njegova očaravajuća, ali u govoru britka supruga Jane rađa svoje šesto dijete, Katherine upoznaje lakoumnog i naprasitog Jonathana te njegova starijeg, ljepšeg brata Rogera, koji osvaja njezino srce. Prva ljubav ubrzo dovede do boli i potakne je pobjeći u Rim, ali deset godina poslije vraća se i ponovno nalazi Goldmanove. Nešto mudrija i puno više odrasla, Katherine se suočava sa svojom budućnošću.

'Brat slavnijeg Jacka' je iznimno hvaljen te veoma popularan prvijenac Barbare Trapido koji govori o naizgled neizdrživom gubitku prve velike ljubavi, pomirenju s njime i olakšanju kad shvatimo da ljubavi ima još i da se javlja cijeli život i u svim nemogućim oblicima.

Barbara Trapido rođena je u Južnoafričkoj Republici, a napisala je šest romana – 'Brat slavnijeg Jacka' (nagrađen posebnom nagradom za prozu Whitebread), 'Noina arka', 'Hramovi užitka' (u užem izboru za nagradu knjige godine Sunday Expressa), 'Žongliranje', 'Putujući svirač roga' (1998. godine u užem izboru za nagradu za roman Whitebread) te 'Frankie i Stankie'. Živi u Oxfordu.