Iz velikog umjetničkog opusa, za svog kratkog života uspio je zapravo prodati samo jednu svoju sliku. Sva ostala djela kupovao je njegov brat Theo, koji je mogao stvoriti čitavo carstvo tim novcem kojim je plaćao Vincentove slike.

‘The truth is, we cannot speak other than by our paintings.’ - ‘Istina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama.’ Upravo to i jest ovaj film. Vincentova priča u njegovim slikama.

Uljni kolaž o misteriju života i smrti nizozemskog boema, utemeljitelja modernog slikarstva XX stoljeća, treperećim slikama uvodi nas u slikarov unutarnji svijet. Ručno oslikanih svih kadrova, film je stvaran šest godina, na njemu je radilo preko sto umjetnika. Ova emotivna i strastvena biografska drama najviše se bazira na djelima i karakteru Vincenta van Gogha, te razjašnjava odnose s mnogim likovima s njegovih slika, poput doktora Gacheta, Armanda Roulina, Adeline Ravoux, Marguerite Gachet. Pojavljuju se Vincentova poznatija i manje poznata djela, što će ljubiteljima likovne umjetnosti i brojnim Van Goghovim obožavateljima, biti sočna poslastica. Van Goghova pisma bratu Theu, koji je također preminuo netom nakon Vincenta, i put potrage mladog Armanda, poštarevog sina, osnova su radnje koju pratimo, dijelom u sadašnjem vremenu, unutar godine dana nakon Vincentove smrti a dijelom i kroz crno bijela sjećanja.

Osjeća se redateljska fascinacija i divljenje velikom umjetniku i obolu kojeg je dao likovnoj umjetnosti i njenom daljnjem razvoju, stoga je ovaj film oblik osobne zahvalnosti ili počasti redatelja, liku i djelu Vincenta van Gogha. Iako bazu filma čine van Goghova djela i specifičan slikarski stil, dramaturški dobro ukomponirani likovi u čitavu rekonstrukciju događaja prije i nakon Vincentove smrti, filmu daju dinamičan tok. Iz emotivnog angažmana i snažne karakterizacije naslikanih likova jasno se čita kakav je bio njihov odnos prema Vincentu, za vrijeme njegovog života i danas. Režijski odmjereni dijelovi radnje u sadašnjosti i poveznice s pričama likova iz prošlosti, drže gledatelja u iščekivanju, i čine film napetim na trenutke.

Tome pridonosi i originalni soundtrack britanskog glazbenika Clinta Mansella, Loving Vincent OST u izvedbi Lianne La Havas. Glazba naglašava osebujan van Goghov slikarski stil, povezujući gledatelja i animirane slike, uvodi nas u njegov svijet. Tek tu polako otkrivamo pravog Vincenta, i njegovu potrebu da se izrazi svijetu, no rječitost mu nije bila jača strana. Stoga se on izražavao marljivo slikajući, svakodnevno, neovisno o vremenskim uvjetima. Tako je stekao mnoge prijatelje, ali i zavidne neprijatelje. Time ovaj film dijelom postaje i intiman, kao da smo se devedesetak minuta na jedan poseban način, družili sa Vincentom.

Vrativši se više od stotinjak godina unatrag, prikazavši tadašnji prpošni umjetnički Pariz, zatim i inspirativni krajolik Auversa pokretnim koloritnim impasto potezima, ostavlja nas opijene slikarskom magijom. Pokušavajući doprijeti u um velikog slikara redatelji su se upustili u zahtjevnu priču povezivanja nekoliko grana umjetnosti pod zajednički nazivnik filma. Zadatak nimalo lagan, s puno uloženog truda i vremena. Film kojeg svaki istinski ljubitelj umjetnosti, intirgantnih životnih priča umjetnika i biografskih filmova ne smije propustiti. Kao i svaki ljubitelj animiranih filmova, i svi oni koji se vole izgubiti u bojama i znalačkim, sitnim potezima kista.