U našem pregledu dotakli smo se većih i manjih muzeja, kultnih umjetnika ali i onih koji tek dolaze. Počinjemo sa Zagrebom, a završavamo u riječkom MMSU-u, uz izbor radova iz zbirki Muzeja. Tu je i bečka Albertina, koja je na svoje zidove vratila slavnog norveškog ekspresionista Muncha, kao i Muzej likovnih umjetnosti u Budimpešti koji donosi veliku retrospektivu Boscha, što je jedna od najznačajnijih izložbi međunarodnog muzejskog svijeta u posljednjih pedeset godina.

No, krenimo redom - iz zagrebačkih Klovićevih dvora.

Zagreb - Galerija Klovićevi dvori, Ciklus Vlaho Bukovac u Europi: (2/3) Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1902. (od 17. veljače do 22. svibnja 2022.)

U godini kad obilježavamo stotu obljetnicu jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara i glavnog predstavnika naše moderne, Galerija Klovićevi dvori predstavila je izložbu “Ciklus Vlaho Bukovac u Europi: (2/3) Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1902.” Ova dugoočekivana i pripremana izložba dio je ciklusa Vlaho Bukovac u Europi te je nastavak uspješne izložbe Vlaho Bukovac u Parizu, 1893.-1903. Trenutno tako u Klovićevim dvorima imamo priliku uživati u Bukovčevu opusu nastalom u Zagrebu, u vrijeme kad je umjetnik postao središnjom ličnošću javnog i kulturnog života grada i pritom mentorirao mlade generacije likovnih umjetnika. Predstavljena faza njegovog stvaralaštva obiluje portretima protagonista ključnih zagrebačkih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih, a predstavljen je i opus nastao u rodnom Cavtatu te Beču gdje je Bukovac svojevremeno živio s obitelji. Izložba je koncipirirana tako da posjetitelj spoznaje Bukovčev život i djelo u kronološkom slijedu i pritom upoznaje brojne epizode slikareva života i stvaralaštva.

Zagreb - Galerija Klovićevi dvori, Klimt u Rijeci - Ljubav, smrt, ekstaza (od 12. travnja do 26. lipnja 2022.)

Godinu dana nakon otvorenja izložbe “Nepoznati Klimt, ljubav - smrt - ekstaza” u riječkoj Palači šećera, u Klovićevim dvorima otvara se izložba Klimt u Rijeci - Ljubav, smrt, ekstaza. Izložba u fokus stavlja devet slika u tehnici tempere na platnu koje su braća Gustav i Ernst Klimt te Franz Matsch naslikali 1885. godine za riječko kazalište.

U kolovozu 2018. godine slike su demontirane sa svoda te su se restaurirale do kraja 2020. godine, a nakon što su u travnju 2021. godine bile izložene u Muzeju grada Rijeke, sada ih i zagrebačka publika ima priliku razgledati u Galeriji Klovićevi dvori zaključno s 26. lipnjem.

Beograd - Filmska galerija Kulturnog centra Beograd, Izložba stripa “Vratiti svoje vr(ij)eme” (od 17. travnja do 30. travnja 2022.)

Strip autorice Danica Jevđović, Jana Adamović, Dragana Radanović i Ana Milojković u beogradskoj Filmskoj galeriji Kulturnog centra otvaraju 17. travnja izložbu pod nazivom “Vratiti svoje vr(ij)eme”. Predstavljeni radovi inspirirani su ženskim temama poput neplaćenog kućnog rada, majčinstva, rada van doma i nemogućeg balansiranja svega navedenog. Publika će imati priliku upoznati se sa stripovima nagrađivane bosanske književnice Lejle Kalamujić koje je ilustrirala Danica Jevđović, a nastalih u sklopu istraživanja Centra za ženske studije i Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva “Vratite svoje vr(ij)eme: kampanja za ravnopravne navike u obavljanju kućnog rada među Milenijalkama i Zumerkama”. Radovi Jane Adamović, Dragane Radanović i Ane Milojković nadovezuju se na temu i proširuju je iz njihovog ugla.

Budimpešta - Muzej likovnih umjetnosti, Between Hell and Paradise. The Enigmatic World of Hieronymus Bosch (od 9. travnja do 17. srpnja 2022.).

Početkom travnja u Muzeju likovnih umjetnosti u Budimpešti otvorena je izložba “Between Hell and Paradise. The Enigmatic World of Hieronymus Bosch”. Izložba je to koja prikazuje umjetnost nizozemskog majstora Hieronymusa Boscha (oko 1450. – 1516.), jednog od najutjecajnijih i najupečatljivijih majstora europskog slikarstva. Postav broji gotovo devedeset radova što ovu izložbu čini ne samo najopsežnijim prikazom Boschovih radova u srednjoj Europi ikada, već i jednom od najznačajnijih izložbi međunarodnog muzejskog svijeta u posljednjih pedeset godina. Oživljavajući Boschov jedinstveni svijet i dočaravajući duhovnu i vizualnu kulturu kasnog srednjeg vijeka, u muzeju će biti izložena gotovo polovica majstorovog oslikanog opusa. Izložba prikazuje Boschovo istraživanje vječnih ljudskih tema: izbor između kreposti i poroka, pitanja vjere i istine, nesputane želje i ovladavanja istima, ali i duhovnu kvalitetu ljudskog postojanja. Posjetitelji među ostalim mogu vidjeti radove koji predstavljaju preteče majstorovog opusa, kao i najkarakterističnija remek-djela iz njegovog ateljea.

Beč - Albertina, Edvard Munch: U dijalogu (od 18. veljače do 19. lipnja 2022.)

Impozantni bečki muzej još je 2003. i 2015. godine ugostio izuzetno uspješne izložbe o Edvardu Munchu. Ovogodišnje proljeće vratilo je norveškog ekspresionista na zidove Albertine gdje su trenutno u fokusu Munchovi kasniji radovi, i to njih šezdesetak. Uz remek-djela Edvarda Muncha, posjetitelji ove izložbe imaju priliku uživati i u radovima drugih velikana 20. stoljeća poput Andya Warhola i Georga Baselitza, te suvremenih umjetnika kao što su Marlene Dumas, Peter Doig, Miriam Cahn i Tracey Emin.

Ljubljana - Krakovski nasip, On the Hot Side of the Alps - Life in the Time of Climate Change (od 21. ožujka do 22. travnja)

Izložba “On the Hot Side of the Alps - Life in the Time of Climate Change”, postavljena uzduž Krakovskog nasipa, predstavlja digitalne prikaze predviđanja stručnjaka o tome kako bi život u Sloveniji mogao izgledati na kraju 21. stoljeća ako se brzo i odlučno ne djeluje na klimatske promjene. Naime, ta se zemlja zbog svojih geografskih karakteristika zagrijava brže od svjetskog prosjeka - prosječna temperatura Slovenije do kraja stoljeća može porasti i do 5°C. Posljedice takvog zatopljenja bit će teške: češći i duži toplinski valovi, izraženije suše, češća nevremena i poplave. Nove okolnosti promijenit će uvjete za proizvodnju hrane, prouzročiti izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, ubrzati širenje zaraznih bolesti i uzrokovati velike gospodarske štete. Istodobno, autori izložbe naglašavaju važnu činjenicu: brzim i ambicioznim mjerama takva se budućnost još uvijek može izbjeći.

Venecija - Giardini, Arsenale 59. Venecijanski bijenale - The Milk of Dreams (od 23. travnja do 27. studenog 2022.)

Ovogodišnja 59. Međunarodna izložba vizualnih umjetnosti u Veneciji održava se pod nazivom “The Milk of Dreams”, a kustosira ga Cecilia Alemani. Na impozantnom kulturno umjetničkom događanju ove će se godine prezentirati 213 umjetnika iz 58 zemalja, a izložit će se sveukupno 1433 radova i predmeta te 80 novih projekta osmišljenih posebno za ovaj događaj. Tim hrvatskih autora predvode umjetnik Tomo Savić Gecan i kustosica Elena Filipović s više od trideset članova koji se u podne 22. travnja u ulici Garibaldi u Veneciji predstavljaju svojim projektom ‘Bez naziva’. Naša zemlja po prvi put neće imati svoj klasični nacionalni paviljon, niti stalnu izložbu kao što je do sada bio slučaj, ali će se zato predstavljanje projekta proširiti po svim drugim paviljonima i cijelom gradskom povijesnom središtu. Naime, zamisao projekta je da hrvatski performeri svako jutro tijekom sedam mjeseci dobivaju upute kamo i kada da idu, kako da se kreću i koliko dugo da izvode performans. Upute im daje umjetna inteligencija koja analizira informacije dobivene iz glavnih vijesti objavljenih u nasumce odabranim medijima, što je, kako su iz Savić- Gecanovog tima pojasnili, metafora za suvremeni trenutak u kojemu ljude sve više kontrolira tehnologija i umjetna inteligencija. Program hrvatskih umjetnika kontinuirano će se odvijati svakoga dana tijekom idućih sedam mjeseci, sve do zatvaranja izložbe 27. studenog ove godine.

Osijek - Muzej likovnih umjetnosti, photo graz selection IV (od 12. travnja do 13. svibnja 2022.)

U osječkom Muzeju likovnih umjetnosti u suradnji sa Kultvermittlung Steiermark, Graz uz potporu Osječko baranjske županije i Austrijskog kulturnog foruma, Zagreb otvorena je gostujuća izložba “photo graz selection IV”. Postav prikazuje izbor 26 autora i autorica, predstavljajući zanimljive slikovne svjetove, studije prirode, ulične fotografije i portrete, a na temu aktualnih, društveno relevantnih pojmova iz kulture i politike te otvorenim pristupima individualnim i egzistencijalnim pitanjima. Radovi obuhvaćaju analognu crno-bijelu fotografiju, fotograme i algoritamske prikaze, njih 60 koji posjetiteljima daju uvid u fotografsko stvaralaštvo umjetnika rođenih između 1940. i 2000. u Štajerskoj, među kojima su međunarodno aktivne osobe te profesionalni i amaterski fotografi. U izložbi sudjeluju an.thon, Mikhail Begak, Tom Biela, Lena Feitl, G.R.A.M., Hubert Hasler, Herman Herzele, Matthias Jäger, Heiko Kienleitner, Markus Krottendorfer, Branko Lenart, Evelyn Loschy, Herve Massard, Gerhard Moderitz, Bernd Oberdorfer, Wolfram Orthacker, Lena Prehal, Roland Renner, Georg Rigerl, Nina Schuiki, Gerhard Skrapits, Monika Tockner, Silke Traunfellner, Lena Trichtel, Rebecca Unz i Karl Zenz. Kustos izložbe je Gerhard Gross, a kustosica osječkog postava je Valentina Radoš.

Karlovac - Gradski muzej Karlovac, Prvi svjetski rat u Ukrajini: Je li povijest učiteljica života? (od 13. travnja do 31. kolovoza 2022.)

Izložba "Prvi svjetski rat u Ukrajini: Je li povijest učiteljica života?" nudi uvid u bremenitu povijest ukrajinskog naroda. Presnimke fotografija iz albuma ljekarnika Ive Navratila, pripadnika 78. osječke pješačke pukovnije, danas u vlasništvu njegova sina dr. Ive Navratila, pokazuju stradanja gradova Kaluša, Hodoriva, Ivano-Frankivska (Stanislawowa) i Horodenke u zapadnoj Ukrajini u Prvom svjetskom ratu. Stotinjak godina kasnije, predstavljene fotografije povlače paralelu s trenutnim zastrašujućim ratnim zbivanjima te posjetitelje navode na promišljanje o pitanju: Je li povijest uistinu učiteljica života? Autorica izložbe je muzejska savjetnica Muzeja grada Karlovca Sanda Kočevar, fotografije je presnimio i uredio Denis Stošić, a grafičko oblikovanje potpisuje Bolfeki art&graphic design studio.

Rijeka - MMSU, Riječi za gledanje i Toni Meštrović: Prisluškivanje (od 14. travnja do 26. lipnja 2022.)

Paralelno s izložbom Riječi za gledanje, u dvorani Jaslice Muzeja moderne i suvremene umjetnosti otvorena je samostalna izložba Tonija Meštrovića pod nazivom “Prisluškivanje”. Splitski multimedijski umjetnik s riječkom adresom publici ovog puta predstavlja novu audiovizualnu instalaciju u kojoj središnje mjesto pripada uzajamnom djelovanju slike i zvuka, proizvodeći zvučni okoliš u kojem opažajnu ulogu umjesto oka preuzima sluh, na što navodi i sam naslov izložbe "Prisluškivanje". Kustosica izložbe je Sabina Salamon.

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti 14. travnja otvorio je i tematsku izložbu 'Riječi za gledanje' kao izbor radova iz zbirki Muzeja. Izložba je namijenjena čitanju i gledanju, a uvjetovana je međusobnim odnosom slike i riječi. Zbirke MMSU-a pritom služe kao riznica ideja koja povezuje tradiciju i suvremenost, analogne i digitalne tehnologije i omogućuje praćenje aktualnih društvenih promjena. Izložba prikazuje 50-ak radova u različitim medijima te okuplja lokalne i nacionalne umjetnice i umjetnike. Nudeći uvid u muzejski fundus od početka 20. stoljeća do danas, izložba je oblikovana na sjecištu povijesti umjetnosti i vizualnih studija, semiotike i filozofije jezika, javljaju nam iz MMSU-a.