Naime, prema propozicijama natječaja, vrijednog milijun i 900 tisuća kuna, proizlazi da prednost za dobivanje bespovratnih poticaja imaju obrti, trgovačka društva, privatne ustanove, zadruge i umjetničke organizacije, dok samostalni umjetnici i udruge ne zadovoljavaju propisane kriterije.

Oni se ne mogu javiti niti na novi natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls, namijenjen prvenstveno razvoju kreativnih industrija, koji će potpore iz svog budžeta u iznosu od tri milijuna kuna prvenstveno dodjeljivati obrtima i trgovačkim društvima. Znači li to da samostalni umjetnici i kulturne udruge više ne mogu očekivati nikakvu potporu od države, nego se za realizaciju projekata moraju u potpunosti osloniti na inozemne fondacije i fondove, ili bi se morali usmjeriti prema tržištu i početi proizvoditi komercijalne projekte te ostvarivati vlastite prihode, makar nauštrb kvalitete i umjetničkog dojma?

Da su samostalni umjetnici itekako zainteresirani za program Poduzetništvo u kulturi i da ih je Ministarstvo kulture dosada uvelike podržavalo, pokazuje i podatak da je od prošlogodišnjih 90 potpora čak 30 dodijeljeno etabliranim samostalnim umjetnicima, od Boruta Šeparovića i Dubravka Matakovića do Siniše Labrovića i Silvestra Kolbasa, dok su se među kulturnim udrugama našli i Kulturtreger i WHW udruga 'Što kako i zašto', o čijim kustoskim postignućima nema nikakvog spora.

Prema riječima Boruta Šeparovića, jednog od prošlogodišnjih dobitnika potpore u kategoriji samostalnih umjetnika, Montažstroj kao društvo s ograničenom odgovornošću nikada nije ni mogao pristupiti natječaju jer nema zaposlenih, a sada neće moći pristupiti ni kao samostalni umjetnik, a niti kao novoosnovana udruga Montažstroj.

'To naravno proizvodi osjećaj zakinutosti nakon gotovo 25 godina uspješnog rada, a takve situacije dovode do toga da i dalje neću moći nikoga zaposliti jer su javna sredstva kojima raspolažemo nedostatna', tvrdi Šeparović, objašnjavajući da suradnike zapošljava po projektu kao fleksibilnu radnu snagu, a nedostatak institucionalne podrške kakav proizlazi iz propozicija natječaja Poduzetništva u kulturi onemogućava mu da u skoroj budućnosti zaposli barem jednu osobu kroz sufinanciranje 50 posto troškova bruto plaće novozaposlene osobe kao dio troška projekta od strane Ministarstva kulture.

'Na ovaj način ne mogu poboljšati uvjete rada u svojoj organizaciji, svojim suradnicima niti samom sebi, što me čini očajnim. Nakon 25 godina rada vrtimo se u krug zbog nedostatka podrške. Kada birokratske odrednice postanu glavni parametri raspodjele javnih sredstava i kada iz igre eliminiraju neke organizacije kao što je Montažstroj, to znači opstruiranje rada takvih organizacija bez obzira na kvalitetu, kontinuitet i važnost umjetničkog djelovanja. Namjeravam se službeno očitovati Ministarstvu kulture po pitanju neadekvatnih propozicija natječaja', zaključio je Šeparović.

Direktorica Male scene Vitomira Lončar skrenula je pažnju na diskriminatorske kriterije, rekavši kako se na oba natječaja, i Ministarstva kulture i Ministarstva poduzetništva i obrta, mogu prijaviti i trgovačka društva i obrti, dok se samostalni umjetnici ne mogu prijaviti niti na jedan.

'Izbacivanjem samostalnih umjetnika pokazalo se da je ono što piše u Strategiji samog Ministarstva (2012-2014) samo mrtvo slovo na papiru i nema veze sa stvarnošću', tvrdi Vitomira Lončar. Naime, u Strategiji stoji, nastavlja, da je opći cilj razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnje, a posebni cilj davanje potpora umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi te razvoj nezavisne (vaninstitucionalne) kulture.

'Izbacivanje samostalnih umjetnika iz ovog natječaja znači da ili netko tko je raspisivao natječaj ne razumije da samostalni umjetnici spadaju u ovo područje ili se namjerno zatiru. Valja napomenuti da su samostalni umjetnici diskriminirani još od 1. kolovoza 2009. godine i jedino su njima ostale 'krizne mjere' koje su tada uvedene. Ovo je dodatni udarac slobodnjaštvu u kulturi u Hrvatskoj s nesagledivim posljedicama', zaključila je Vitomira Lončar.

'S obzirom na cjelokupnu situaciju u društvu i posebno u kulturi, taj mi se sistem činio smislenim, a inicijativa hvalevrijedna, no moram biti kritičan i zapitati se da li bi taj kompjutor, koji sam prošle godine dobio, u rukama nekog poduzetnika ili biznismena proizveo veću dobit nego u mojima i tako više pridonio zajednici nego ja', kazao je Siniša Labrović.

'Vjerojatno se moralo štedjeti, kao i uvijek, na kulturi, no nisu mi jasni kriteriji po kojima su izbačeni samostalni umjetnici i udruge', rekao je Labrović, zaključivši da je 'sve to tužno i jadno'.

Po mišljenju Miljenke Buljević, predsjednice kulturne udruge Kulturtreger, koja je također prošle godine dobila sredstva na natječaju, 'ako je točno, to će značiti još jedan izvor sredstava manje za udruge u kulturi, što će u ovom vremenu krize sigurno loše utjecati na one udruge koje razvijaju neke poduzetničke programe'.

Zatražili smo pojašnjenje i od Ministarstva kulture, koje je ustvrdilo da je cilj programa 'jačanje kapaciteta kulturnih/kreativnih industrija i poduzetništva u području kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i kulturne proizvodnje i stoga uključuje poduzetnike usmjerene na ulaganja potrebna za širenje na nova tržišta, stvaranje novih proizvoda, novih potrošača i novih tehnologija s ciljem uvećavanja vrijednosti, te poduzetnike orijentirane na zapošljavanje, rast i razvoj, te zbog toga projektom mogu biti obuhvaćeni pravni subjekti koji imaju kapacitete realizirati tržišno održive poduzetničke projekte'.

Ministarstvo kulture tvrdi da udruge nisu registrirane za obavljanje gospodarskih djelatnosti i da nemaju namjeru stjecati dobit, kao što je definirano člankom 2. Zakona o udrugama.

Što se tiče samostalnih umjetnika, dosadašnje petogodišnje iskustvu pokazalo je 'da samostalni umjetnici nemaju dovoljno kapaciteta za realizaciju tržišno samoodrživih projekata, a što je i sama ideja poduzetništva i dodjele državnih potpora'.

Stoga Ministarstvo kulture očekuje 'da će se pojedini samostalni umjetnici javiti kroz svoje pravne subjekte (obrte, trgovačka društva, zadruge, privatne ustanove i umjetničke organizacije) jer se prilikom odlučivanja, pored glavnih kriterija koji se tiču financijskih, upravljačkih, kadrovskih i sličnih kapaciteta, uvažava i umjetnička vrijednost prijavljenog projekta'. Također ih poziva da prijave svoje projekte na Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2014. godinu.