Kada je krajem devedesetih izbio skandal s Billom Clintonom i Monicom Lewinsky valjda svaki čovjek u zapadnom svijetu, pa i njegova šira rodbina imali su mišljenje o tome što se dogodilo i koliko je to doista važno za daljnje predsjednikovanje šarmantnog saksofonista iz Arkansasa. Naravno, u našim junačkim krajevima, gdje čak i oni koji se prave da su urbani, marno štuju patrijarhalne vrijednosti, uglavnom se posprdno otpuhivalo na 'američko histeriziranje' oko toga što se Clinton 'malo zaigrao' s 27 godina mlađom stažisticom u Bijeoj kući jer šta sad, neš mi vel'ke stvari. U umu prosječnog muškarca, a i dobrog dijela prosječnih žena, naime, potpuno je normalno da si pedeset-i-nešto-godišnjak kojemu položaj dopušta da bude tata-mata - 'priušti nešto svježe i mlado'. Pogotovo ako mu se nudi. U takvom kontekstu onda - pogotovo nakon što je i pod zakletvom priznala da je i sama htjela i tražila seksualni odnos s američkim predsjednikom - Monica Lewinsky postala je predmet brutalnog javnog blaćenja i sprdnje. Teško je i zamisliti što bi tek bilo da je do skandala došlo koje desetljeće kasnije, u vrijeme društvenih mreža, ali već i tada se svatko s imalo soli u glavi morao zapitati kako je ta mlada žena uopće uspjela preživjeti.

Nova sezona antologijske serije Ryana Murphyja, 'Američka kriminalistička priča', ne bavi se toliko posljedičnim silovanjem Monice Lewinsky u medijima, ali vrlo zanimljivo i televizično obrađuje sve ono što je dovelo do njezine uloge u istrazi nezavisnog istražitelja Kennetha Starra radi eventualnog opoziva američkog predsjednika. Serija je vrlo suosjećajna kad je riječ o Monici - plastično prikazuje i kako je Clinton ljigavo manipulirao zaljubljenom 23-godišnjakinjom i kako, iako je nije doslovno seksualno zlostavljao, doista JEST iskoristio svoj položaj da bi 'omastio brk', ne vodeći pritom uopće računa ni o čijim tuđim osjećajima. Serija isto tako vrlo zanimljivo i trilerski prikazuje sve silnice koje su dovele do toga da Monica Lewinsky postane jedan od ključnih faktora u pokušaju opoziva predsjednika SAD-a. Motiv za njegov opoziv, naravno, uopće nisu bili njegovi izvanbračni izleti ni neetično iskorištavanje položaja da bi se pipkalo mlade cure. Povod istrazi bile su korupcijske malverzacije u projektu Whitewater, a pravi razlog, kao i uvijek na tom nivou, političke bitke. Kad su oni koji su u istrazi Whitewatera naišli na hrpetinu slijepih ulica i nakon što su godinama tapkali na mjestu saznali za Lewinsky, pojava mogućeg seksualnog skandala došla im je ko kec na jedanaest i odmah su navalili.

Drugim riječima, nikoga nije bilo briga ni koga je ni zašto je ni na koji je način Bill šarao sa strane, a ponajmanje od svega ih je bilo briga za Monicu i što će cijela priča učiniti njoj, njezinoj familiji i budućnosti. Prožvakali su je i ispljunuli ko kaugumu bez šećera, a pritom čak i nisu bogznašto postigli u svojem pohodu na Clintona. Monica je bačena u ralje ekipi koja joj se podsmjehivala na temu: Ha, ha, igrala si se s Clintonovom CIGAROM, sad sjaši! Ryan Murphy i u ovoj je seriji super prikazao kako je Monica, zbog jednog pogrešnog koraka - spetljavanja s moćnim, oženjenim muškarcem - na sebe navukla nevolju koje se, baš kao ni zle kobi u grčkim tragedijama, više nikako nije mogla riješiti. Svaka čast na tome. Murphy i inače u svojim serijama ima sklonost kritički sagledavati uvriježen način gledanja na neke poznate slučajeve i posebno se voli poigrati sa seksističkim, homofobnim i inim zatucanim stereotipima, a da pritom ne upada u zamku da one koje brani od takvih predrasuda - pretvara u anđele. Tako je to učinjeno i ovdje. Serija suosjeća s Monicom, ali se ne boji prikazati i njezine nedostatke, pogreške, gluposti i privilegije.

No unatoč svemu tome, Murphy u ovoj seriji ima jedan ogroman mrtvi kut koji je iz gledateljske perspektive jako dobro vidljiv u načinu na koji je prikazan i obrađen lik Linde Tripp. Linda Tripp, naime, u cijelom je Lewinsky-Clinton skandalu bila i ostala apsolutno najkontroverznija ličnost. Sredovječna nisko rangirana službenica iz Bijele kuće koja je bila vrlo nezadovoljna time što su je prebacili u Pentagon već je i tada, kada je skandal bio izbio, mnogima bila nejasna. Bila je, naime, prijateljica s Monicom Lewinsky, koja je također nakon Bijele kuće prebačena u Pentagon i dvije su žene, usprkos velikoj razlici u godinama, postale vrlo bliske prijateljice. Monica i Linda vodile su duge i mnogobrojne telefonske razgovore te se Monica Lindi povjeravala o svojoj vezi s predsjednikom Clintonom. Linda je, kad su je iz Bijele kuće prebacili u Pentagon, htjela napisati knjigu o svemu što je vidjela i doživjela u Bijeloj kući, a kada je svojoj književnoj agentici otkrila da joj se Monica povjerava o seksualnim epizodama s Clintonom, agentica ju je nagovorila da, za potrebe knjige, počne snimati telefonske razgovore sa svojom mladom prijateljicom.

Do te točke, motivacija Linde Tripp je jasna. No onda je, kada su istražitelji počeli kružiti oko Clintonovih izvanbračnih izleta i pogotovo nakon što ga je Paula Jones tužila za napastvovanje, Tripp odjednom sve snimljene razgovore predala Kennethu Starru i bacila svoju mladu prijateljicu zastrašujućem aparatu istrage i prisile. Još u vrijeme kada je cijeli skandal trajao, hrpa se ljudi pitala koji joj je bio vrag i zašto je točno to učinila. Ona sama tvrdila je da je to bio patriotski čin, ali normalno da to nitko nije povjerovao. Mislim, WTF?

Ryan i Murphy i njegova ekipa, međutim, zaključili su da je to zato što je Linda Tripp bila ogorčena, frustrirana, debela, sredovječna krava. Sa svim stereotipima koji idu uz to. Unakazili su Saru Paulson i natovarili joj fat suit - tjelesni 'futer' koji glumi debljinu - jer sačuvaj Bože da bi Lindu Tripp glumila glumica otprilike istih tjelesnih gabarita, takve u Hollywoodu mogu dobit samo sporedne 'karakterne' role. Otprilike osamsto puta u seriji su je prikazali kako samotno priprema dijetalni shake za doručak, ručak i večeru, kako puši cigaretu za cigaretom, kako je blazirana i cinična, kako vječito nosi jedna te ista siva odijela ili kostime, kako je hladna i odrješita prema svojoj djeci, kako s gorčinom o svojem bivšem mužu govori kao o 'jedinom i predugom spoju na kojem je ikad bila', kako s prezirom gleda na sve žene koje pokazuju makar i tračak ljepote ili seksepila, kako se gotovo nikada ne smiješi i kako je od glave do pete aseksualna jer valjda opsesivno mrzi seks i život, kao uostalom i sve njoj slične ocvale, debele, posivjele neugledne krave.

Takva Linda Tripp u Murphyjevoj je interpretaciji sama sebi motivacija, što je problematično na toliko razina da se ne može sakriti čak ni glumačkim intervencijama inače sjajne Sare Paulson, koja se svim silama trudi lik odigrati što nijansiranije i životnije. Jedan od najvećih problema u takvoj interpretaciji jest to što sugerira da Linda Tripp ne bi bila učinila to što je učinila da je bila ljepša, da je bila mršavija, da je bila mlađa, sretnija u ljubavi, da se redovitije seksala, da nije bila u klimakteriju i tako dalje. Drugim riječima, da nije bila onakva žena kakvu očito i Ryan Murphy smatra društvenim otrovom, da nije bila žena kakvoj se ne treba vjerovati, da nije bila žena kakvu odmah treba diskeditirati. Prema onome kako je u ovoj seriji prikazana (inače odnedavno pokojna) Linda Tripp, ispada da su sredovječne debele žene u klimakteriju skupina koju je dopušteno diskriminirati i diskreditirti čak i u serijama woke autora kao što je Ryan Murphy. A to mu doista ne služi na čast.

Ne kažem to samo zbog toga što je takva interpretacija neosviještena i politički nekorektna, iako jest. Kažem to zato što je takva interpretacija GLUPA, da je takva motivacija i dalje nejasna te da je takva karakterizacija lika površna, loša i nedostojna čak i najjeftinije južnoameričke telenovele. A to seriju jednostavno čini lošijom.