'Što znači biti dobar? Kakva to dobra duša, čovjek u pravom smislu te riječi, može opstati u svijetu koji ga okružuje? Kako ostati čist i pošten u društvu koje izgleda kao da je stvoreno tako da jedino nagrađuje zlo?', pitanja su kojima se bavi ta predstava, posljednji puta u Komediji postavljena 1963.

Kako se ističe u najavi, radnja predstave smještena je u siromašno predgrađe grada Sečuana u dalekoj, bajkovitoj Kini, a njezini su junaci plitki, sebični i gramzivi.

'Možda bi i mogli biti plemenitiji, ali svijet u kojem žive im to ne dopušta', dodaje se.

Među njima je i mala uličarka Šen Te, koja je bila toliko dobra u srcu da je dobila nagradu od bogova. Sve što je dobila dijelila je drugima, a oni su joj to vratili pohlepom, prijevarom i lažima. Zato se morala praviti da je netko drugi, netko vrlo sposoban, okrutan i zao. To joj je priskrbilo poštovanje drugih - dobila je njihovu pozornost i strah. No, iako je tako puno lakše opstati u svijetu, postavlja se pitanje kome je onda potrebna dobrota: Znači li to da je dobar ujedno i naivan, jadan i glup?

U predstavi sudjeluje gotovo cijeli Komedijin ansambl: Ronald Žlabur, Adam Končić, Saša Buneta, Ivica Zadro, Jasna Palić Picukarić, Filip Juričić, Nada Abrus, Ljubo Zečević, Vanja Ćirić, Vinko Kraljević, Jasna Bilušić, Renata Sabljak, Sanja Marin, Davor Svedružić, Nedim Prohić, Mirela Brekalo, Željko Duvnjak i Ivan Magud

Prijevod slavnog Brechtova teksta potpisuje Ivan V. Lalić dok je autorsku glazbu, koja se uz pjevanje izvodi uživo, skladao Veseljko Barešić.

Kostimografkinja je Danica Dedijer, za scenski pokret odgovoran je Milko Šparemblek, scenograf je Vitold Košir, dizajner svjetla Zoran Mihanović a jezična savjetnica Đurđa Škavić

Komediji Brecht nije stran - dosad je u tom kazalištu zaživjelo sedam različitih izvedbi Brechta, od čega tri puta 'Prosjačka opera'. Sa svojim je uprizorenjem 'Majke Hrabrost' u režiji Krešimira Dolenčića 2006. kazalište gostovalo u Berlinu, na poziv Berliner Ensemblea, kazališta koje je sam Brecht tamo utemeljio 1949.

'Brecht u svojim komadima uvijek poziva na promišljanje, na aktivno sudjelovanje u radnji, on nas čak poziva da sudimo likovima koje gledamo na pozornici, da im mi ponudimo izlaz. Zato vam naš novi naslov, naša dobra duša iz Sečuana, nudi angažiranu večer u kazalištu.

Na pozornici će vam se pokazati karakteri koje ćete voljeti i razumjeti ali i oni koje ćete prezirati i osuđivati. Samo što ako se oni kriju u istoj osobi? Na vama je da ciničnim, razotkivajućim smijehom pokažete da ste odlučili: može li dobar čovjek preživjeti u ovom svijetu?', stoji u najavi predstave.