U intervjuu koji je proteklog tjedna dala za emisiju 'A sada vlada' Hrvatskog radija, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić posvetila je znatnu pažnju problematici funkcioniranja hrvatskog knjižnog sektora, točnije njegovom knjižarskom dijelu. Ministrica je tom prilikom izjavila kako jedno od rješenja odnosa u hrvatskom knjižnom sektoru leži u odvajanju izdavačkog posla od knjižarskog, a najavila je kako bi s gradskim vlastima u Zagrebu, ali i ostalim gradovima, trebalo pregovarati o smanjenju najmova ili sufinanciranju prostora nezavisnih knjižara. Neke od malih i srednjih, ali i velikih izdavača pitali smo što misle o ministričinoj najavi koja bi trebala riješiti problem posrnulog izdavaštva i knjižarstva u Hrvatskoj
Branko Čegec iz Meandra smatra kako se na domaćem knjižnom tržištu teško može održati model odvajanja knjižarskog od nakladničkog sektora. 'Nije problem samo u najmu prostora, nego i u tome što ovog časa cijela priča s knjigom toliko loše stoji da se nitko u tom poslu ne bi održao. Ne vidim tko bi i na koji način u ovim uvjetima mogao raditi knjižarski posao bez vlastite produkcije. Mi smo imali dvije vlastite knjižare, no nažalost, posljednju smo morali zatvoriti prije dvije godine. Trebali smo i ranije, ali sam mazohist i htio sam sebi do posljednjeg trenutka dokazati da se mogu održati', tvrdi Čegec koji ministričin prijedlog smatra malom ali nedovoljnom gestom.
Čegec tvrdi da prije svega valja riješiti kako da knjiga dopre do šire publike. 'Mi tu publiku više nemamo, danas ljudi knjižare zaobilaze. Sjećam se nekih knjižara 80-ih godina u koje se hodočastilo, a danas su knjižare samo dućan u kojemu vam trgovac zna reći što ima ili nema na polici', kaže i napominje kako važne preduvjete za povećanu vidljivost hrvatske knjige vidi u promjenama u sustavu obrazovanja i stvaranju temelja za podizanje kulture čitanja.
'Ništa se neće dogoditi zabranom i ograničavanjem, već otvaranjem. Možda treba liberalizirati prostor za nekoga tko bi se knjižarskim poslom htio baviti kao malim obiteljskim poslom, no za sada ne vidim da je Grad Zagreb sklon nečemu takvome; za prostore za koje smo se natjecali tražio se velik novac i na kraju ih nitko nije dobio, zjape prazni', kaže Čegec.
Ivan Sršen iz naklade Sandorf drži da bi uredba o odvajanju knjižarskog i izdavačkog posla morala biti regulirana zakonom. 'Mislim da bi svi mali izdavači to podržali. Jedino mi je apstraktno tko bi se tu pojavio kao neki distributer. To nije loša ideja. Primjerice, u Francuskoj izdavač ne smije imati svoju knjižaru veću od 50 kvadratnih metara. Pozdravljam svaku vrstu regulacija tržišta koje je ugroženo, jer mali i srednji izdavači to doista jesu', kaže Sršen koji također podržava ideju o povlaštenim najmovima za manje knjižare. 'U svakom slučaju, vidjelo bi se tko se još uvijek ima volje baviti knjižarskim poslom. Po meni bez knjižara nemaju smisla strategije za poticanje čitanja, a kvalitetnih knjižara za zahtjevniju publiku u nas više nema, premda su vani opstale, unatoč rastu prodaje digitalne knjige', pripovijeda Sršen koji je kao književni agent i izdavač do sada imao priliku upoznati veći broj malih izdavača i knjižara u Europi i Americi.
S primjerom izdavača i knjižara ujedinjenih u istom pravnom subjektu rijetko se izvan Hrvatske sretao i Seid Serdarević, direktor zaprešićke Frakture. 'U većini evropskih zemalja knjižari nisu vezani za izdavača, vrlo rijetko knjižar ima direktne veze s izdavačem. No kada je tako, onda na policama i u izlozima nitko ne preferira vlastita izdanja, to je bitna razlika. U Francuskoj i Italiji izdavači imaju neke knjižare, ali također se ponašaju i kao knjižari, vlasnička struktura jedna je stvar, a knjižarski posao druga. Naš je problem taj da imamo lance i knjižare koje vlastitim izdanjima daju prednost. Tome na kraj stati mora i može prije svega branša', tvrdi Serdarević koji navodi da je upravo to jedan od zadataka kojim bi se u najskorijoj budućnosti trebalo pozabaviti Vijeće nakladnika i knjižara.
Kada je riječ o tzv. nezavisnim knjižarama, naš sugovornik smatra kako temelji za takvo što postoje, no otežavaju ih prepreke na nižim razinama. 'Gradovi ne koriste svoje ovlasti, na najboljim lokacijama u centru Zagreba imate kafiće ili prodavaonice cipela, a prostori se dijele na osnovu nadmetanja što većim iznosom novca. U Amsterdamu gradsko vijeće odlučuje što u kojoj ulici može biti, novac nije glavni i jedini kriterij.'
Petra Ljevak iz izdavačke kuće Ljevak, ujedno i vlasnika knjižare u centru Zagreba, misli da je tu tradiciju našeg knjižnog sektora teško mijenjati i smatra da je ministrica ukazala na pravi problem. 'Vrlo često veliki lanci koji su u vlasništvu izdavača guraju i preferiraju vlastita izdanja', kaže Petra Ljevak koja također podržava stvaranje neovisne mreže knjižara, prije svega zato da bi se mali i srednji nakladnici lakše izborili za svoje pozicije.
Pitanjem o odvajanju knjižarskog i izdavačkog posla obratili smo se i Algoritmu, najvećoj domaćoj nakladničkoj kući. Od nje smo dobili kratak odgovor u kojemu ne komentiraju praksu preferiranja vlastitih izdanja u njihovim knjižarama.
'Algoritmove knjižare odvojile su se u knjižarski lanac Algoritam Profil Mozaik, tako da je Algoritam sada samo izdavačka kuća. U Algoritmovim knjižarama zastupljene su i knjige većine hrvatskih izdavača, a takva je praksa i u Algoritam Profil Mozaiku', zaključili su.
Kako god, na potezu je Ministarstvo kulture pred kojim je pitanje hoće li realizirati najavljene promjene kako bi pomogli posrnulom sektoru.
