Projekt je vrijedan više od 40 milijuna kuna, od čega je 80 posto sredstava sufinancirano u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je 15 posto osigurano iz nacionalnih sredstava.

Projekt je u Muzeju Mimari u Zagrebu predstavila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknuvši da će on dugoročno osigurati puno ambicioznije procese digitalizacije, čuvanja, uspostave metapodataka, te bolje prezentacije i boljeg korištenja građe.

'Provedbom ovog projekta želimo osigurati sigurnu pohranu digitalnih kulturnih sadržaja na jednome mjestu, uspostaviti jedinstven informacijski sustav koji će svim korisnicima omogućiti jedinstven standardizirani pristup tako pohranjenim sadržajima, ojačati naše kapacitete i kapacitete svih stručnjaka koji djeluju u području kulturne baštine u razumijevanju i svladavanju tehnika digitalizacije, prezentacije i pohrane, te uspostaviti jedan cjeloviti standard, model koji će nam za dulje vremensko razdoblje osigurati da sve ono što radimo, radimo u jednom uređenom sustavu', rekla je ministrica.

Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u fazama. Za sada su osigurana sredstva za prvu fazu, a to je uspostava sustava, odnosno, postavljanje kompletne infrastrukture za digitalizaciju.

Uspostavom informacijsko-komunikacijskog sustava i centralnog repozitorija, jedinstven pristup i korištenje digitalizirane građe kulturne baštine omogućit će se građanima, znanstvenicima, studentima, poslovnim subjektima te zajednici arhiva, knjižnica i muzeja, a korištenje digitalne kulturne baštine poticat će se u područjima znanosti, obrazovanja i turizma.

Nositelj projekta je Ministarstvo kulture u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom (HDA), Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), Muzejom za umjetnost i obrt (MUO) te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu.

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura ocijenio je da je riječ o izuzetno vrijednom projektu koji rješava dva ključna problema - problem pohrane gradiva koje se digitalizira i problem pristupa tome gradivu.

'Ovaj projekt rješava oba problema', rekao je Čutura. Od 2000. godine HDA je zajedno s ostalim hrvatskim arhivima digitalizirao oko devet milijuna stranica gradiva, a količina gradiva premašuje stotine milijuna stranica koje treba digitalizirati, napomenuo je. Formiranjem zajedničkih repozitorija za sve baštinske ustanove omogućit će se pohrana kompletnog gradiva na jednome mjestu - jedinstvenom portalu preko kojega će korisnici imati bolji pristup građi, te gdje će biti omogućena bolja interakcija između svih dokumenata svih baštinskih ustanova, napomenuo je Čutura.

Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić naglasio je da se HRT-ov arhivski fundus između ostalog sastoji od 243.661 kazete beta formata i filmske građe u trajanju od čak 36.500 sati. 'To je neprocjenjivo kulturno blago i fundus koji HRT trenutno brižno arhivira i čuva. Ovim projektom steći će se uvjeti za očuvanje izuzetno opsežne audio-vizualne građe i omogućiti pristup nekim već zaboravljenim sadržajima iz naše povijesti', kazao je Bačić.

Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović kao jedan od ključnih aspekata projekta, uz očuvanje kulturne baštine, izdvojio je to što će on učiniti baštinsku građu prezentnijom na web platformama. To je izuzetno značajno jer se time otvaraju vrata hrvatskih muzeja i kulturne baštine cijelom svijetu, smatra Gašparović, čiji je muzej s digitalizacijom počeo prije desetak godina, te dosad ima oko 70 tisuća digitaliziranih zapisa na web portalu digitalizirane muzejske baštine Europeana.

'Od kad smo to napravili, broj interesa za naš fundus i posudbe se ustostručio. Ne čuvamo mi kulturnu baštinu sebe radi i ne spremamo ju u depoe zato da bismo je čuvali za neku bolju budućnost, nego između ostalog zato da i mi, a time i cijeli svijet bude svjestan značaja kulturne baštine koju Hrvatska posjeduje', poručio je ravnatelj MUO-a.

Zadovoljstvo projektom izrazila je i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević. Rekla je kako NSK, kao krovna kuća hrvatskog knjižničnog sustava čija je jedna od zadaća i uspostava hrvatske digitalne knjižnice, već 15 godina radi na programima digitalizacije kroz niz parcijalnih projekata, te ima dosta iskustva na tome području.

'Ovaj projekt posebnim čini činjenica da se radi o jedinstvenom sustavu trajne pohrane, i da se radi o standardima i normama koje ćemo primjenjivati, jer radimo i prema međunarodnim i nacionalnim smjernicama i normama', kazala je Stričević. Taj sustav je ujedno i jedino racionalno i ekonomski prihvatljivo rješenje ako gledamo u budućnost, ocijenila je.