'Kreativne industrije predstavljaju proizvodnu granu u kojoj kreativci s malo ulaganja mogu stvoriti proizvod koji ima tržišnu vrijednost. To je proizvod koji se ne može 'outsorcat'. To je hrvatska baština i kultura', kazao je čelni čovjek ZAMP-a Nenad Marčec. Zadaća kampanje je pokušati promijeniti još uvijek uglavnom negativnu percepciju javnosti, institucija i društva da je autorski rad vrijedan, napomenuo je.

Predsjednik DHFR-a Antonio Nuić istaknuo je kako briga za autore nije stvar preferencija, već nužnost i stvar intelektualne higijene. 'Ne brinuti o autorskim pravima znači ne brinuti o djelatnosti kojom se autori bave, a bez tih djelatnosti ne možemo govoriti ni o ozbiljnoj naciji niti o ozbiljnoj kulturi', kazao je Nuić.

U sklopu kampanje, čiji je glazbeni motiv instrumental Gibonnijeve pjesme 'Libar', televizijskim će gledateljima biti prezentirani spotovi koje je režirao Dalibor Matanić, a u kojima sudjeluju brojni istaknuti hrvatski autori iz raznih grana umjetnosti.

U radijskom će se eteru emitirati poruke autora poznatih pjesama, a ideje kampanje već se od danas prenose putem oglasa i u dnevnim novinama i drugim tiskovinama. Kampanja neće zaobići ni nove medije - njezine će se promidžbene poruke na internetu emitirati prije najpopularnijih glazbenih spotova na servisu You Tube.

Akciji se priključio i kantautor Arsen Dedić, koji je napomenuo kako je poštivanje autorskog prava stvar temeljnog poštivanja nečijeg rada.

Dio kampanje je i poseban eksperimentalni edukacijski program za osnovne škole, koji obuhvaća četiri brošure koje se bave pitanjima autorskih i srodnih prava. Riječ je o prevedenim i prilagođenim knjižicama preuzetim od finskog modela, realiziranih u suradnji s finskim udrugama za zaštitu autorskih prava.

Kampanja se odvija uz pokroviteljstvo Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a podršku joj pružaju i ostale autorske i strukovne udruge, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava, Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava, Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu fonogramskih prava, Udruga za zaštitu prava nakladnika i Udruga za kolektivno ostvarivanje i zaštitu prava slijeđenja likovnih umjetnika.

Ravnateljica DZIV-a Ljiljana Kuterovac istaknula je kako je prvi hrvatski zakon o autorskim pravima tadašnji hrvatsko-ugarski sabor donio još davne 1884. 'To ukazuje da Hrvatska ima dugačku tradiciju prepoznavanja društvene vrijednosti autorskog rada, te da prema duljini i tradiciji njegove zaštite pripada europskom krugu', kazala je.