Po riječima glavnog urednika Frakture Seida Serdarevića, nazivom festivala "Feminizam je za sve" želi se ukazati na ulogu feminističke misli u borbi za slobodnije i pravednije društvo, te približiti suvremene feminističke napore domaćoj javnosti.

"Feminizam nije nešto radikalno, već nešto što je normalno, nešto o čemu trebamo razmišljati. Jednakopravnost rodova i spolova, nešto je što još uvijek nije do kraja sprovedeno, ne samo kod nas, nego i u Europi. Obiteljsko nasilje je također stalno prisutno, i to su teme o kojima smatramo da treba stalno govoriti", kazao je Hini Serdarević.

Festival je proizašao iz Frakturina nakladničkog programa, a izravni je povod za njegovo održavanje objavljivanje čak devet knjiga feminističkih autorica u izdanju tog nakladnika. "Ove godina nam je 'Godina žene', kada ćemo objaviti jako puno autorica. Među njima je i devet publicističkih knjiga usko vezanih uz feminizam i feminističko promatranje svijeta", pojasnio je Serdarević.

Riječ je o šest knjiga eseja urednica i autorica prije dvije godine ugašenog portala Muf, koje se bave različitim feminističkim pitanjima – "Dođi, sjest ću ti na lice" Asje Bakić, "Zamke pristojnosti" Maše Grdešić, "Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu" Lee Horvat, "Mama kuha ručak, tata čita novine" Barbare Pleić Tomić, "Tinejdžerke i drugi monstrumi" Lane Pukanić i "One stvari" Jasne Jasne Žmak.

Uz tih šest knjiga, Fraktura objavljuje i tri koje je glavni urednik najavio kao sastavni i važan dio shvaćanja feminizma "danas i jučer, kod nas i u svijetu". Među njima je i novo prošireno izdanje kultne feminističke knjige jedne od začetnica rasprava o pravima žena, "Smrtni grijesi feminizma" Slavenke Drakulić.

Feminizam 'nekad i danas' kroz knjige, okrugle stolove i tribine

"Riječ je o možda i najvažnijoj knjizi hrvatskog i bivšeg jugoslavenskog feminističkog pokreta, prvi puta objavljenoj 1984., sada proširenoj novim esejima, na ukupno 25, koje je Slavenka Drakulić objavljivala od tada do danas", rekao je Serdarević.

Najavio je i knjigu o povijesti feminizma u Jugoslaviji mađarske autorice Zsófie Lóránd "Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji" (prijevod Srđan Dvornik). "Knjiga obuhvaća sedamdesete i osamdesete godine, gdje se pokazuje kakvu je rukavicu taj prvi jaki val feministkinja, koji se prije svega okupljao u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, bacio u lice tadašnjim partijskim strukturama, tadašnjoj državi, i koliko je on zapravo utjecao na demokratizaciju cijelog društva", rekao je.

Nadalje, bit će objavljena i knjiga "koja je uvelike odredila feminističku teoriju posljednjih desetak godina", "Kulturna politika emocija" jedne od najvažnijih suvremenih teoretičarki feminizma Sare Ahmed (prijevod Andy Jelčić).

Knjige je uredila Marija Ott Franolić, dok je vizualni identitet svih devet naslova, kao i Festivala, napravila mlada dizajnerica Hana Vrca.

Festival se održava u novouređenoj Uraniji – prostoru kreacije, nekadašnjem kinu Partizan/Urania (Kvaternikov trg 3). Početak Festivala tempiran je na sam Dan žena 8. ožujka, a u njemu će sudjelovati više od 30 autorica, među kojima Asja Bakić, Rada Borić, Lada Čale Feldman, Slavenka Drakulić, Maša Grdešić, Lea Horvat, Zsófia Lóránd, Barbara Pleić Tomić, Lana Pukanić, Mima Simić, Jelena Veljača, Jasna Jasna Žmak i druge.

Tijekom četiri festivalska dana, na četiri okrugla stola i dvije tribine "Razotkrivanje", sudionice Festivala dat će uvid u ideje i smjerove suvremenog feminizma te upozoriti na važnost feminističkog znanja i iskustva u borbi za slobodnije i pravednije društvo kao i u borbi protiv ukidanja i ograničavanja ženskih, radničkih i prava manjina. Ulaz na sva događanja je besplatan.

Od pepela do zvijezda

Nakladničku kuću Frakturu pokrenuli su 2003. godine supružnici Seid i Sibila Serdarević želeći knjigu repozicionirati na tržištu kao cjeloviti proizvod visoke kulturne vrijednosti koji nema rok trajanja. Do danas se Fraktura pozicionirala kao kuća vrhunske književnosti, za što je međunarodnu potvrdu dobila 2015. godine, kada je na Londonskom sajmu knjiga (LBF) proglašena najboljim svjetskim nakladnikom (The Bookseller International Adult Trade Publisher Award).

Dodatnu potvrdu uspješnosti hrvatski je nakladnik ove godine dobio kada je LBF Frakturin Festival svjetske književnosti (FSK) uvrstio u uži izbor za prestižnu međunarodnu nagradu za izvrsnost International Excellence Award 2020. u kategoriji Književnog festivala godine.

"Kad smo pokretali Frakturu, krenuli smo s jasnim planom; htjeli smo napraviti neke promjene u tome kako smo smatrali da nakladništvo treba izgledati, kako smo željeli vidjeti poziciju knjige, način na koji se pristupa knjizi i radu s autorima, kako se pristupa marketingu", govori Serdarević.

"Mislim da smo u ovih 18 godina te ciljeve, u smislu što želimo biti i gdje se želimo vidjeti, uglavnom uspjeli i ostvariti, čak i više nego što smo očekivali. Najvažnije nam je da to osjećamo iznutra – i u našem timu, i s našim autorima, i s publikom – a priznanja koja dolaze samo su potvrda da ono što radimo, radimo na dobar način i da je to prepoznato ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje", dodao je.

Kao ključne izazove u budućnosti Serdarević izdvaja iseljavanje obrazovanih ljudi, što dodatno, kako je napomenuo, naglašava važnost strategija razvoja čitalačkoga mentaliteta, svijesti o ulozi cjeloživotnoga obrazovanja, ali i spoznaje o tome da civilizacija kakvu poznajemo ne može opstati bez knjige.

"Prepreka uvijek ima i uvijek će ih biti. One su tu da o njima razmišljamo i da ih, ako je moguće, probamo izbjeći, a kada dođemo do njih, da ih prijeđemo. Jedino je stalno to da je mijena stalna, ali je isto tako stalna i naša želja da u danom trenutku biramo najbolje knjige koje možemo naći, i da im pristupamo s maksimalnom profesionalnošću. Sve je podložno promjenama, ali mi se tim promjenama trudimo prilagoditi, ponekad ih i sami poticati, pratiti trendove pa čak i u nekim stvarima postati lideri", kazao je Serdarević.

"Nama je književnost sve i uvijek smo s optimizmom išli u taj posao, jer ovo je posao u kojemu morate biti oprezan optimist - optimist s uvijek malom dozom pesimizma. Mi smo optimisti koji vjeruju da knjiga ima budućnost, jer bez vjere u taj proizvod – u knjigu, u knjige koje biramo – svega ovoga ne bi ni bilo", poručio je.