Tribina 'Kako su nas stranci pročitali' održana u Muzeju prekinutih veza na jednom je mjestu okupila strane čitatelje i domaće pisce, kao i brojnu publiku privučenu temom što i koga sve čitaju stranci u Hrvatskoj
Na tribini 'Kako su nas stranci pročitali', održanoj uoči izbora najboljeg hrvatskog romana godine i dodjele šeste književne nagrade roman@tportal.hr, govorili su književnica Slavenka Drakulić i pisac Robert Perišić te studenti zagrebačkog Croaticuma, Mateusz Gwiazda, Magdalena Szkodzińska i Izabela Orzechowskauz moderatoricu, voditeljicu projekta roman@tportal.hr Miju Pavlišu
Na samom početku tribine studenti Croaticuma otkrili su stereotip koji su prije dolaska u Hrvatsku imali o hrvatskoj književnosti, a taj je da se ona dijeli na žensku i ratnu književnost. Istaknuli su kako su i prije dolaska u Hrvatsku bili upoznati s djelima Dubravke Ugrešić, Vedrane Rudan i Slavenke Drakulić.
Postojanje stereotipa o hrvatskoj književnosti iznenadilo je Slavenku Drakulić koja je napomenula kako valja naglasiti razliku između ženske književnosti i ženskog pisma.
'Dubravki Ugrešić se zasigurno ne bi svidjelo da se njene knjige naziva ženskim pismom', rekla je Drakulić.
Književnik Robert Perišić, čiji je roman 'Naš čovjek na terenu' polučio velik uspjeh na američkom tržištu, popularnost hrvatskih spisateljica u inozemstvu smatra znakom napredne scene.
Osvrnuo se i na teškoće s kojima se domaći pisci susreću prilikom plasiranja svojih djela na inozemna tržišta knjiga budući da mali broj stranih urednika uopće čita djela na hrvatskom.
'Za moj je prijevod zaslužno što je jedna urednica poznavala i čitala djelo na na hrvatskom jeziku zbog obiteljskog nasljeđa', rekao je Perišić.
Otkrio je i da je njegovo američko iskustvo puno bolje od onoga europskoga zahvaljujući činjenici da Amerikanci nigdje ne smještaju Hrvatsku, ostavljaju je izvan ikakvog povijesno-sociološkog konteksta, zbog čega se tek tamo osjećao kao pravi Europljanin.
Drakulić se prisjetila svojih početaka na stranom književnom tržištu kazavši da je njeno pisanje na engleskom počelo još u osamdesetima.
'Velika je razlika između pisanja na hrvatskom i engleskom. Na hrvatskom pišem romane, a na engleskom se to nikada ne bih osudila iako članke i ne-fikciju na engleskom jeziku pišem i objavljujem s lakoćom', rekla je.
O važnosti književnosti prilikom učenja o Hrvatskoj svjedočila su iskustva svih troje studenata, koji su se složili da su bolje i radije o hrvatskoj povijesti učili iz književnih djela nego iz povijesnih udžbenika.
Na pitanje koje su hrvatske pisce otkrili po dolasku u Hrvatsku istakli su Edu Popovića i Zorana Ferića te Miljenka Jergovića.
Tribina je završila zanimljivom haiku pjesmom na slovenskom jeziku poljskog studenta Mateusza Gwiazda kojom je zaslužio jednogodišnju stipendiju i šaljivo napomenuo kako je riječ o dokazu da studenti vrlo lako mogu doći do novčane pomoći.
266345,263067,251360,201589
Prije proglašenja dobitnika Književne nagrade roman@tportal.hr slijedi još jedna književna tribina (20. lipnja), a danas smo doznali i imena 11 polufinalista nagrade. To su Božica Brkan, ('Rez', VBZ), Daša Drndić, ('Belladona', Fraktura), Tatjana Gromača ('Božanska dječica', Fraktura), Đurđa Knežević ('Sladoled od vanilije', Fraktura), Sanja Lovrenčić ('Ardura', Fraktura), Josip Mlakić ('Planet Friedman', Fraktura), Tahir Mujičić ('Budi Hamlet, pane Hamlete', AGM), Pavao Pavličić ('Muzej revolucije', Mozaik), Eduard Pranger ('Anđeli u tami', Hena.com), Igor Rajki ('Detektor istine', Knjigomat) i Kristijan Vujičić ('Ponavljanje', Knjigomat).
