Knjigu norveškog povjesničara Odda Arnea Westada "Povijest Hladnog rata", u kojoj promatra Hladni rat kao globalnu pojavu u perspektivi od prve svjetske krize kapitalizma krajem 19. stoljeća do početka devedesetih godina 20. stoljeća, objavila je izdavačka kuća "Fraktura".
Westad u obimnoj knjizi (708 str.) kroz 22 poglavlja detaljno analizira ne samo utjecaj Hladnog rata na uspon američke moći i poraz komunizma sovjetskog tipa, nego i na pobjedu demokratskog konsenzusa institucionaliziranog u EU, duboke ideološke podjele latinoameričkih društava, kao i političku i društvenu revoluciju u Kini.
"Hladni rat bio je sukob kapitalizma i socijalizma koji je potrajao od 1945. do 1989., no njegovo porijeklo je znatno starije, a njegove posljedice osjećaju se i danas", napominje autor.
Navodi i da Hladni rat počinje devedesetih godina 19. stoljeća kada izbija prva globalna kriza kapitalizma, kada nastupa radikalizacija europskog radničkog pokreta i kada se transkontinentalni imperiji - SAD i Rusija odlučuju za ekspanziju. Završava početkom devedesetih godina, nakon pada Berlinskog zida i raspadom Sovjetskog Saveza, kada SAD-e postaju neprikosnoveni globalni hegemon.
Westad smatra da je glavni uzrok poraza Sovjetskog saveza u Hladnom ratu neuspjeh vodstva komunističke partije da svojim građanima ponudi učinkovit politički, ekonomski i društveni poredak. Također, drži i da se glavni uzrok završetka Hladnog rata krije u činjenici da se svijet, kao cjelina, promijenio. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća počela je globalna ekonomska preobrazba koja je isprva odgovarala SAD-u, a potom je Kini i drugim azijskim zemljama pružila obilje prilika, ocijenio je.
Za Westada, SAD su od završetka Hladnog rata postupno gubile svoju sposobnost nametanja globalne prevlasti i sve više su bile primorane surađivati s drugima u multilateralnoj konstelaciji sila.
"Samozadovoljstvo devedesetih godina i neuspjeli pokušaji nasilne preobrazbe islamskog svijeta u prvom desetljeću 21. stoljeća SAD-u su oteli mnoge prilike da se pripremi za epohu u kojoj će njihova relativna moć biti umanjena", ističe.
Smatra i da je opsesija apsolutnom sigurnošću i jeftinom naftom učinila SAD-e slijepima na širu sliku, posebice u Aziji. "Time su se Sjedinjene Države dovele u situaciju da nisu spremne - onoliko koliko objektivno mogu biti - za velike izazove budućnosti: uspon Kine i Indije, premještanje središta ekonomske moći sa Zapada na Istok te za sistemska iskušenja kao što su klimatske promjene i epidemija", dodaje autor.
Knjigu je sa engleskog preveo Vuk Perišić.
Odd Arne Westad (1960.) norveški je povjesničar specijaliziran za Hladni rat i suvremenu azijsku povijest. Profesor je globalne i međunarodne povijesti i uloge Kine u međunarodnim odnosima na Sveučilištu Yale, a prije toga je predavao američko-azijske odnose na Sveučilištu Harvard. Dobitnik je Nagrade Bancroft za knjigu "Globalni Hladni rat. Velike sile i Treći svijet", koja je prevedena na 15 jezika među kojima je i hrvatski. Živi u Cambridgeu, Massachusetts.