Otvaranje knjižnice, druge po veličini knjižnog fonda u Hrvatskoj, odmah iza Nacionalne i sveučilišne knjižnice, ocijenio je kulturnim događajem desetljeća i događajem 21. stoljeća za Sveučilište i Filozofski fakultet.
Ta će knjižnica pomoći društvenim i humanističkim znanostima da budu i dalje svijest i savjest društva, korektiv koji pomaže da se to društvo razvije, zaključio je Jurković.

U novoj knjižnici, s više od 8500 četvornih metara na osam etaža (podrum, prizemlje, pet katova i instalacijska etaža), istodobno može raditi oko 750 korisnika, a više od 200 radnih mjesta opremljeno je računalima uključenima u mrežni sustav. Izgrađena je zajmom Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš izrazio je nadu da će nova knjižnica utjecati na studentsko stvaralaštvo, da se u njoj osjećaju što bolje te opravdaju napore i novac koji je hrvatski narod uložio u nju. Po njegovim riječima, knjižnice su danas mjesta resocijalizacije profesora i studenata te mjesta koja doživljavaju svoju reafirmaciju.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, kojeg je dekan najavio kao osobu koja je najviše učinila za Filozofski fakultet i bez čije pomoći ne bi bilo knjižnice, ocijenio je kako je taj fakultet stožerna sveučilišna ustanova koja je zaslužila knjižnicu kao važan iskorak. Fakultet je, po njegovim riječima, uvelike napredovao u broju znanstvenih projekata, udvostručivši broj znanstvenih novaka, na 223. Ponovio je namjeru da Hrvatska postane društvo znanja te da do 2010. postane prva u obrazovanju u regiji.

Podsjetivši na važnost osnovnog školstva za daljnje obrazovanje, istaknuo je da i taj sustav napreduje (dva strana jezika). Državna matura, koja će izjednačiti šanse za svu djecu, smatra se jednom od najvažnijih protukorupcijskih mjera, ustvrdio je ministar.

Knjižnica je namijenjena ponajprije studentima filozofskoga i drugih fakulteta zagrebačkog sveučilišta. U podrumu je zatvoreno spremište za oko polovicu ukupne knjižne građe te male prostorije za pojedinačan istraživački rad. U prizemlju je referentna zbirka i čitaonica za časopise, a na prvome i drugom katu su najsuvremenije opremljene dvorane, jedna s računalima i jedna za seminare.

Knjižna građa u otvorenu pristupu smještena je na svih pet katova zgrade, razdijeljena po srodnim skupinama. Zgrada, otvorena tri godine i tri mjeseca nakon postavljanja temeljnog kamena, rad je arhitekata Ante Vulina, Dine Vulin-Ileković i Borisa Ilekovića, uključivo i dizajnirani interijer od polica do radnih ploha i svih detalja.