'Mačji stol' Michael Ondaatje (Lumen; prevela Gordana V. Popović)

U ranim pedesetim godinama prošlog stoljeća jedanaestogodišnji se dječak zatekne na brodu dugolinijske plovidbe od Cejlona do Velike Britanije – 'dvorca koji je trebao preploviti more'. U brodskom restoranu dječak je smješten za takozvani Mačji stol u dnu blagovaonice, zajedno s ekscentričnom skupinom odraslih i s još dvojicom dječaka, Cassiusom i Ramadhinom.

Tijekom trotjedne plovidbe preko Indijskog oceana, kroz Sueski kanal i Sredozemno more, dječaci se sprijateljuju i uključuju u svjetove i životne pripovijesti odraslih koji ih okružuju te ulijeću iz jedne pustolovine i neobična otkrića u drugo. Noću pak dječaci uhode i istražuju sudbinu brodskog zatvorenika čiji će im zločin i njegova tajna zauvijek ostati nepoznanica.

Veliki kanadski pisac Michael Ondaatje, najpoznatiji kao autor 'Engleskog pacijenta', ovom se knjigom vraća u svoje djetinjstvo, prikazujući detaljno svijet prekooceanskog broda, kao i utjecaj koji je to putovanje ostavilo na glavni lik.

'Percy Jackson i Olimpijci: Kradljivac gromova' Rick Riordan (Algoritam; prevela Andrea Marić)

Dvanaestogodišnjeg Percyja Jacksona izbacit će iz još jednog internata. Bez obzira na to koliko se trudio, čini se da se nikako ne prestaje uvaljivati u nevolje. No zar se od njega zbilja očekuje da stoji po strani i ne čini ništa dok mu školski nasilnici zlostavljaju jadnog i žgoljavog najboljeg prijatelja? Ili da se uopće ne brani kad se učiteljica pretvori u krvožedno čudovište koje ga želi ubiti? Naravno, Percyju za epizodu s profesoricom-čudovištem nitko ne vjeruje, a nije siguran ni vjeruje li u nju i on sam, sve dok ga u ljetnom kampu ne počne proganjati minotaur. Najednom će iz Percyjeve knjige o grčkoj mitologiji početi izlaziti pravi živi likovi i razbježati se uokolo. Sam Percy ubrzo će shvatiti da su bogovi na planini Olimp itekako živi i sad, u dvadeset i prvom stoljeću.

Serija romana za mlade Ricka Riordana prati avanture Percyja, sina grčkog boga mora Posejdona, a svakako je među maštovitijima i bolje napisanima. Sin boga mora u suvremenom svijetu se i dalje bori sa starim čudovištima i negativcima antike, a finale prve knjige itekako je vezano za veliko plavetnilo mora.

'Zapovjednik broda' Patrick O'Brian (Algoritam; preveo Damir Biličić)

Početkom devetnaestog stoljeća britanska kraljevska ratna mornarica imala je flotu od dvjestotinjak velikih ratnih brodova s najmanje 32 topa i više od 600 kapetana ratnih brodova s djelatnim činom. Za mlade i poduzetne, napredovanja željne oficire s činom poručnika preostalo bi samo privremeno imenovanje zapovjednikom broda ('master and commander') na nekom skromnijem plovilu s manje topova. Mladim i odvažnim časnicima bila bi to jedinstvena prilika da se istaknu u borbi i da istovremeno pokažu sposobnost samostalnog zapovijedanja brodom. Nestrpljivo očekujući ukaz o svojem imenovanju za zapovjednika broda u luci Mahon na sredozemnom otoku Menorciju, poručnik Jack Aubrey upoznat će doktora bez stalnog zaposlenja Stephena Maturina. Nakon neugodno započetog poznanstva Jack će pozvati Stephena da mu se pridruži kao brodski liječnik na svojem prvom samostalnom ratnom zadatku na šalupi Sophie.

Niz od dvadeset romana o pustolovinama Jacka Aubreyja i Stephena Maturina, britanskog pisca Patricka O'Briana (1914-2000), po svojoj povijesnoj utemeljenosti, autentičnim detaljima života na brodu te skladnoj ravnoteži akcijskih scena pomorskih bitaka s prirodoslovno-zemljopisnim istraživanjima, kao i po profinjenom stilu, već je svrstan među klasike. O'Brianov literarni opus kritičari su već uspoređivali s djelima Jane Austen, Marcela Prousta i Johna LeCarea, njegov stil s Melvilleom i Conradom, a o prevođenosti njegovih djela na brojne svjetske jezike, kao i o milijunskom broju vjernih čitatelja, svjedoče brojni web siteovi i klubovi obožavatelja. Film Petera Weira s Russelom Croweom snimljen prema desetom nastavku samo je potvrdio planetarnu popularnost Patricka O'Briana. 'Zapovjednik broda' prvi je iz niza romana 'Master and Commander'.

'Lord Jim' Joseph Conrad (Školska knjiga; preveo Tin Ujević)

Joseph Conrad (rođen 1857. u Berdičevu, gradu tada u Poljskoj, a danas u Ukrajini) jedan je od onih pisaca koji su postali majstorom izražajnosti u jeziku što im nije bio materinski, već je engleski na kojem je pisao naučio tek nakon dvadesete godine života, a do konca života lakše se izražavao na francuskom. Kao dijete otišao je s obitelji u progonstvo u Vologdu u sjevernoj Rusiji jer mu je otac, književni prevoditelj Apolo Korzeniowski, bio uhićen 1861. u Varšavi kao suradnik poljskih ustanika protiv ruskoga cara. U progonstvu mu je umrla majka, a on se s ocem 1869. smjestio u Krakowu. Budući da je i otac ubrzo umro, ujak ga je poslao u Marseille jer je Conrad zarana želio postati pomorcem. Plovidbe na francuskim brodovima i mladenački doživljaji - nedozvoljena trgovina oružjem, političke veze s radikalnim krugovima, napose anarhistima - trajali su do 1878, kad se ukrcao na brod britanske trgovačke mornarice i do 1895. plovio do Srednje Amerike, po morima istočne Azije te uz obale Australije.

Iz takvoga je života nastalo i veliko književno djelo, a ovaj put preporučujemo kratki roman 'Lord Jim', u kojem opisuje pokušaj iskupljenja mladog britanskog oficira koji s posadom napušta tonući brod, na kojemu pak ostaju crni putnici i utapaju se. Jim ne može prestati misliti o svojem kukavičluku i pokušava se iskupiti, što ga vodi u tropske krajeve i nove avanture, ali i moralne dvojbe.

'Ralje' Peter Benchley (Znanje; preveo Omer Lakomica)

Prije nego što su bile jedan od prvih filmskih blockbustera, 'Ralje' su bile jedan od velikih bestselera. Knjiga Petera Benchleyja objavljena je 1974. te je prodala milijune primjeraka, no donekle je zaboravljena nakon remek-djela Stevena Spielberga, a on je Benchleyjevu priču pretočio u nevjerojatno napet i genijalno režiran istoimeni film.

Iako za Benchleyjeve 'Ralje' donekle vrijedi ono pravilo da se iz fantastičnih knjiga ne mogu napraviti fantastični filmovi, riječ je o iznimno napetom i dobro konstruiranom romanu, savršenom štivu za plažu, naravno ako se usudite čitati priču o velikom morskom psu i teroru koji priušti gradiću na obali prije nego što odete plivati. Benchley je ideju za knjigu dobio nakon što je upoznao poznatog američkog ribara i lovca na morske pse Franka Mundusa te je u gradiću Amityju dao uvjerljivu sliku provincije koja ovisi o turizmu da bi ekonomski preživjela. Iako je zaplet 'Ralja' sada manje-više svima poznat zahvaljujući Spielbergovom filmu, Benchleyjev roman ipak ima svoje draži, a zabavno je primijetiti i što se sve iz knjige promijenilo u procesu njene adaptacije za filmsko platno.