U vremenu brzih promjena i globaliziranog svijeta, naglasio je, čuvanje našeg nacionalnog identiteta jedno je od ključnih suvremenih izazova za hrvatski narod, u domovini i iseljeništvu.

"Nacionalni identitet je istodobno sveukupnost naših individualnih posebnosti, kao i onaj zajednički nazivnik zahvaljujući kojemu, kao nacija, gajimo osjećaj zajedničke pripadnosti i dijelimo istu povijesnu sudbinu", rekao je Plenković na obilježavanju 178. obljetnice Matice hrvatske u Zagrebu.

Uloga Matice hrvatske osluškuje bilo hrvatskog naroda, njezina uloga danas je još važnija

Kao što je uspostavom suverene Hrvatske pod vodstvom dr. Franje Tuđmana hrvatskom narodu i hrabrošću hrvatskih branitelja, vraćena sloboda i samopoštovanje, a Europa i svijet obogaćeni novim članom međunarodne zajednice, tako čuvanjem svog hrvatskog identiteta, smatra Plenković, sebe poštujemo, a druge obogaćujemo vlastitim doprinosima, stvaralaštvom, pogledima, kulturom i postignućima.

Ocijenio je kako je danas zbog toga uloga Matice hrvatske, kao stožerne kulturne ustanove, možda još važnija nego u prethodnim povijesnim razdobljima.

Matica je prisutna u 130 gradova Hrvatske i inozemstva, što joj omogućava osluškivanje bila hrvatskoga naroda, napomenuo je dodavši kako članovi Matice promišljaju društveni, kulturni i politički razvoj Hrvatske.

O tome svjedoči, naglasio je, više od sedam tisuća objavljenih knjiga te više tisuća organiziranih kulturnih manifestacija od hrvatske samostalnosti.

Izdavačkim aktivnostima Matica hrvatska pridonosi jačanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta

Istaknuo je kako je danas više nego ikada, u doba Interneta i sve većem utjecaju globalnih jezika, važno jačati hrvatski jezik, kulturu i identitet.

To je osobito važno, smatra Plenković, raditi kroz obrazovanje i kulturu, jer jedino na taj način, tvrdi, očuvat ćemo posebnosti našeg naroda u vremenima globalizacije.

Pritom je važno, ocijenio je, te posebnosti uspješno prenositi na djecu i mlade kako bismo ih oboružali da se, kao samosvjesni pojedinci, otvoreni prema drugima i ponosni na svoje nasljeđe, još bolje nose s izazovima sve umreženijeg svijeta i da mu tako mogu dati svoj doprinos i osobni pečat.

U tom segmentu, naglasio je, Matica hrvatska ima jednu od ključnih uloga, onu predvodničku. "Matica izdavačkim aktivnostima obogaćuje hrvatsku kulturu i književnost, hrvatske čitatelje osvješćuje o umjetničkim postignućima hrvatskog jezika, a brine se i o očuvanju hrvatske povijesti kroz temeljito i cjelovito pisanje", rekao je Plenković.

Po Plenkovićevu mišljenju, taj važan doprinos se vidi kroz biblioteku "Stoljeća hrvatske književnosti" te objavom četiri od sedam svezaka izdavačkog projekta Povijesti Hrvata.

Posebno je pohvalio urednike i autore lista "Vijenac" te časopisa "Kolo" i "Hrvatska revije" jer promišljaju suvremenu hrvatsku političku misao i idejno potiču opći razvoj hrvatskog jezika i kulture kao živog organizma.

Ocijenio je kako su knjige, časopisi, kulturna događanja i znanstveni skupovi koje Matica organizira intelektualna i znanstvena podloga zajedničkom cilju jačanja hrvatskog jezika, kulture i identiteta.

"Objavljene knjige, časopisi, digitalizirana kulturna baština i filmovi, koje kao Vlada potičemo, medij su koji nadilazi povijest i koji će pronositi hrvatske posebnosti i u budućnosti", rekao je Plenković dodavši kako se i na taj način pridonosi očuvanju hrvatske povijesti i osnažuje osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu te privrženost domovini kod svih generacija, osobito kod mladih.

Smatra kako je u globalnoj utakmici koju igraju sve današnje nacije, učvršćen i bogat identitet velika komparativna prednost pa je i utoliko Matičina izdavačka djelatnost ključna za budućnost Hrvatske.

Vlada novčano poduprla Maticu s 19 milijuna kuna tijekom tri godine

Podsjetio je i kako je Vlada u protekle tri godine svesrdno podupirala rad Matice hrvatske s gotovo 19 milijuna kuna te je najavio daljnju potporu Vlade programskom djelovanju i aktivnostima Matice hrvatske koja je nezamjenjiv društveni čimbenik, koji jača vezivno tkivo i gradi koheziju hrvatskoga društva, u domovini i iseljeništvu.

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner smatra kako je Matica hrvatska ponosni svjedok hrvatskoga narodnog bića, koja se od svoga početka zalagala za jedinstvo hrvatskoga naroda, ujedinjenje hrvatskih zemalja te očuvanje hrvatskoga jezika.

U prigodnom predavanju o dr. Franji Tuđmanu i Matici hrvatskoj, predsjednik Matice Stipe Botica podsjetio je kako Tuđman počinje surađivati s Maticom 1964. Istaknuo je kako o Tuđmanovoj ulozi u stvaranju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. nema podataka te dodao kako je režim Tuđmana optuživao kao jednoga od poticatelja Deklaracije.

Nakon ostavke na mjesto ravnatelja u Institutu za radnički pokret Tuđman se okreće Matici hrvatskoj, napomenuo je dodavši kako je s Vlatkom Pavletićem, Većeslavom Holjevcem i drugima razrađivao strategiju Matičina djelovanja.

Podsjetio je i kako je Matica 1969. objavila Tuđmanovu knjigu "Velike ideje i mali narodi" te istaknuo važnost njegova govora u lipnju 1970. u Metkoviću. Te je godine izabran i u Matičino povjerenstvo za kulturnu i političku povijest, rekao je Botica.

Najintenzivnije je radio 1971. kad izlazi Hrvatski tjednik, u čijem prvom broju piše komentar o politici, napomenuo je dodavši kako je Tuđman nakon gotovo dvadesetogodišnje zabrane rada Matice hrvatske nakon pada Hrvatskoga proljeća još 1988. potaknuo obnoviteljski rad Matice hrvatske.