Tkalčić je nagrađena za rad 'Why Am I Seeing This?', koji je, kako se navodi u obrazloženju, rezultat umjetničkog istraživanja provedenog u suradnji sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije u Ispri.

'Gradivni elementi videozapisa produciranih u sklopu ovog projekta materijali su prikupljeni praćenjem autoričina digitalnog traga i svakodnevnih prijedloga algoritama digitalnih platformi poput Tiktoka, YouTubea, Vimea, Instagrama i Facebooka. Razvojem i sve dominantnijom primjenom novih tehnologija događa se postupna relokacija čovjekova stvarnog života u onaj virtualni, pri čemu su granice među ovim dvama svjetovima sve fluidnije. Algoritmi tako postaju čimbenici odlučivanja i odabira onih informacija koje će nam biti ponuđene unutar virtualne stvarnosti koja ih prilagođava 'našim' potrebama, sukladno inputima prethodno 'isporučenim' umjetnoj inteligenciji. Tkalčić iznimno uspješno prepoznaje problem ovakvog filtriranja informacija, te upozorava na svojevrsnu intelektualnu karantenu unutar virtualnog paralelnog svemira, u kojem milenijalci, više nego ijedna druga generacija prije njih, malo po malo, gube slobodu suverenog odlučivanja, gradeći pritom sami sebi, sasvim dragovoljno i nesvjesno, mentalni 'zatvor' na temeljima od iluzija', stoji u obrazloženju nagrade umjetnici.

Borelli je nagradu dobio za 'Povratno prostornu glazbu (Titraji prostora)', svoj diplomski rad razvijan na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

'Riječ je o site-specific kinetičkoj instalaciji. Umjetnik, primjenjujući pristup frekvencijske analize prostora pomoću efekta mikrofonije, određuje pozicije u galerijskom prostoru na kojima se javljaju stojni valovi. Autor ovim radom propituje odnose između prostora, zvuka i glazbe, u kontekstu frekvencije i titraja, koristeći zvučnike i konce kao prijenosnike energije između onog vidljivog i nevidljivog te čujnog i nečujnog u prirodi. Zvuk se pojavljuje u obliku stojnih valova, a kinetičko skulpturalni odnosi očituje se kao vibracije – mehaničke manifestacije, odnosno pojavni fenomen. Konci isprepleteni unutar izložbenog prostora, predstavljaju pojavu zvuka u formi čiste frekvencije. Autor radom 'Povratno prostorna glazba (Titraji prostora)', na intrigantan i inovativan način, koristeći se intermedijalnim i transmedijalnim hibridnim tehnikama kroz umjetnički čin rekreira filozofske diskurse o cikličkim promjenama i kontinuiranim vibracijama stalno mijenjajućeg Svemira, invocirajući na taj način heraklitovski postulat 'sve teče'', navedeno je u obrazloženju.

Matej Nišević nagrađen je za 'PROTOTIP: Cymbulia adriatica', interdisciplinarni umjetnički rad - zamišljeni proces mutacije futurističkih planktonskih organizama, istražujući posljedice utjecaja čovjeka na žive organizme u moru i oceanima.

'Polazeći od Darwinove teorije prirodnog odabira po kojoj su vodeni organizmi primorani mutirati kako bi se prilagodili novonastalim uvjetima ili izumrijeti, spajanjem znanosti i imaginacije Matej smišlja razvoj jedinke nove vrste Cymbulia adriatica, prvog višestaničnog eukariotskog organizma koji je sposoban koristiti čestice nanoplastike kao hranu. Tema Niševićevog rada u prvi plan stavlja ozbiljna i vrlo aktualna pitanja zagađenja  ekosustava plastikom čime se jasno potvrđuje stereotipna, ali pozitivna karakterizacija milenijalaca kao društveno angažirane i socijalno osjetljive generacije. Dodatno, Matejev rad izlazi iz okvira standardiziranog umjetničkog stvaralaštva, povezujući se s prirodnim znanostima, utirući put općeprihvaćenoj težnji suvremenog društva ka interdisciplinarnosti i spajanju naoko nespojivih znanja s ciljem ostvarivanja i gradnje boljeg, kvalitetnijeg i naprednijeg društva', navodi žiri.

Pohvale od odbora dobili su Luana Lojić za audio-vizualnu izvedbu 'Alpha blending', u kojoj 'izuzetno kreativnim načinom korištenja tehnologije proizvodi osjet onog što izmiče ljudskim osjetilima, onog nevidljivog i nečujnog', Petra Mrša za 'ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME?' u kojemu tematizira osjetljivo polje odrastanja u hibiridnom polju kiberkulture i Lav Paripović za rad 'Totalka / Wreckage' sastavljen od četiri stop-animacije koje parafraziraju jednostavne priče o četiri katastrofe iz ljudske povijesti: Černobil, WTC, Palmira te biblijska priča o Kuli babilonskoj.

Pored HPB-ovih nagrada, dodijeljeno je i pet strukovnih: MSU nagrada, MMSU nagrada, MLU nagrada, GALUM nagrada i Nagrada Galerije Kranjčar. Izvan službene konkurencije, zahvalnošću anonimnog filantropa uručena je i novčana Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku.

Stručno vijeće Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb dodijelilo je MSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u galeriji MSU u 2022., za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Ivani Pipal za rad 'Eksperiment misli', crteže nadahnute neuro-lingvističkom metodom psihoterapije, a na kojima prikazuje ljudske emocije te omogućuje prepoznavanje svojih emocionalnih reakcija, stanja i odnosa.

Vanja Babić dobio je MMSU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u MMSU u 2022., za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih. Nagrađen je za instalaciju 'The South Side of the View', u kojoj nastavlja 'dosljedno istraživanje ekološke kao goruće globalne problematike, odbacujući iluzije o društvenom napretku koji počiva na neograničenom iskorištavanju prirodnih resursa'.

Galeriju Umjetnina Split predstavljao je žiri u sastavu Jasminke Babić, Ane Čukušić i Marije Stipišić Vuković, a GALUM nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Umjetnina Split u 2022., za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, dodijelili su Denisu Butorcu za rad 'Homesick'. U njemu autor, ocjenjuje žiri, 'pokazuje razrađenost koncepta, suverenost rada u fotografskom mediju te specifičan autorski pristup kojim umjetnik progovara o kompleksnosti suvremenog identiteta uvjetovanog geopolitičkim i kulturnim okruženjem'.

Stručno vijeće Muzeja likovnih umjetnosti Osijek je dodijelilo MLU nagradu, koja uključuje samostalnu izložbu u Muzeju likovnih umjetnosti Osijek u 2022., za vrijeme trajanja sljedećeg Salona mladih, Petri Mrši za 'ARE YOU SURE YOU WANT TO LEAVE THE GAME?' iskazuje visoki stupanj jasnoće i autorskog senzibiliteta. Prepoznatljiva joj procesualnost i dosljednost u propitivanju suodnosa i društvenih komunikacijskih alata i ovaj puta dovodi do zaokruženog rada stoga joj Muzej likovnih umjetnosti dodjeljuje ovu nagradu.

Umjetnički kolegij Galerije Kranjčar u sastavu: Vanja Babić, Đorđe Jandrić i Mladen Lucić dodijelio je Nagradu Galerije Kranjčar, koja uključuje samostalnu izložbu u Galeriji Kranjčar, Ani Sladetić. Nagrađena je za rad 'Hijerarhija društva, Životinje u Hrvatskoj i Zaštićene biljne vrste'. U toj seriji od tri rada, 'Ana u drevnu tehniku keramike na nadasve inventivan i duhovit način unosi ozračje suvremenosti, ukazujući – kako simbolički tako i neposredno - na aktualnu socio-političku te ekološku situaciju koja definira životni kontekst današnjih ljudi', navodi u obrazloženju Babić.

Nagrada Vladimir Dodig Trokut, Iva Vraneković – umjetnici umjetniku dodjeljuje se izvan službene konkurencije 35. salona mladih, na poticaj i zahvaljujući donaciji anonimnog filantropa, temeljem odluke odbora u sastavu Nikola Albaneže, Tomislav Buntak, te anonimni filantrop. Dodijeljene su dvije jednakovrijedne nagrade: Josipu Rončeviću te tandemu Sari Salamon i Hrvoju Spudiću, koji su nagrađeni iznosom od 11.000 kuna i samostalnom izložbom u Galeriji Karas.

Josip Rončević nagradu je dobio za rad 'To nije zrak', a Sara Salamon i Hrvoje Spudić za 'Tihe objekte'.

Trajanje 35. salona mladih - Millennial produljeno je do 3. siječnja 2021.