Idući tjedan otvara se 35., jubilarni Salon mladih koji tradicionalno okuplja umjetnike do 35. godine starosti te nudi presjek scene nadolazeće generacije. Ovogodišnja tema je 'Millennial', što znači da će mladi umjetnici, koji su ujedno i generacija milenijalaca, publici pokušati približiti svoj svijet, pokazati što ih to čini ovom generacijom te s kakvim se problemima susreću u specifičnom domaćem društveno-ekonomskom kontekstu. Razgovarali smo s kustosicom i idejnom začetnicom ovogodišnje koncepcije Salona Nikom Šimičić
Pojam 'millennial', odnosno 'milenijalci', skovali su 1987. William Strauss i Neil Howe, misleći na one rođene u periodu od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih, a koje se naziva i Generacijom Y. Odrasli su uz nove tehnologije, ali imaju dodira i sa svijetom prije smartphonea; karakteriziraju ih digitalno doba, globalizacija, društvene mreže, perceptivna zasićenost, egocentričnost, hiperpodukcija proizvoda i osjećaja, vječita potraga za smislom te kriza nedostignutih očekivanja, ali i svijest o društvenim problemima i ekologiji te težnja ka povratku prirodi i uspostavljanju ravnoteže.
Temu ovogodišnjeg Salona mladih predložila je kustosica Nika Šimičić, voditeljica galerija Bačva i Karas u HDLU, i sama milenijalka.
'Željela sam izbjeći tradicionalne 'kunsthistoričarske' koncepte u kojima se može pronaći mali broj umjetnika i pronaći temu koja je dovoljno široka da se u njoj može naći praktički svaki umjetnik koji se javlja na Salon. Uostalom, svi su oni i sami generacija Y. Također, željela sam da se umjetnici pozabave stereotipima o samima sebi te da daju sliku ovoga svijeta i vremena u kojemu žive', kaže nam Šimičić koja se u tekstu o konceptu izložbe osvrće na neke od najčešćih stereotipa s kojima se ova generacija susreće.
'Prosječni predstavnik Generacije Y bjesomučno skrola informacije i svajpa slike. Guši se u gomili vizualnih podražaja i neprestano pred sebe stavlja nerealna, perfekcionistička, očekivanja proizašla iz konzumacije goleme količine laži, koje i sam isto tako proizvodi. (...) Depresija je postala najraširenija bolest, a sindrom burnouta i savjeti kako se s njime nositi u 72 koraka 'iskaču iz paštete' gotovo jednako često kao i dijete za pročišćavanje nakon blagdana, recepti i čudotvorne vježbe koje će vas u samo dvije minute dnevno pretvoriti u brazilsku ljepoticu ili holivudskog glumca', piše Šimičić dodajući i kako među mladima, među ostalim, nikad ranije nije bilo toliko volontera.
'Premda, da budem pomalo cinična, ta volontiranja nerijetko čine tek natuknicu s bucket lista pored koje treba staviti kvačicu, a mjesta volontiranja vrlo su rijetko Babina Greda, a puno češće egzotična Tanzanija. Generacija je to koja se na istom mjestu ne zadržava dugo, govori puno jezika (čak i kad ih ne zna, samouvjereno natuca) kako bi naučila ponešto o nekoj novoj kulturi i tradiciji pa za mjesec dana roditeljima oduševljeno pripremila tofu s klicama graha i bambusom, da bi isti gadljivo prevrnuli nosom nazivajući to splačinom i ponudili im punjenu papriku iz frižidera da pojedu 'nešto normalno'', navodi Šimičić ističući i kako je to generacija koja i dalje živi s roditeljima.
'Što zbog komfora, jednostavnosti i istih maminih punjenih paprika, to i zbog nikad lošijih mogućnosti za stabilno zaposlenje i visokih cijena nekretnina. Doktorandi pune police u Kauflandu, ali su uvijek nasmijani i skupljaju novac za neko novo putovanje (jer ona nikad nisu bila dostupnija ili jeftinija). Na isto mjesto rijetko putuju dvaput, i na jednom se mjestu kratko zadržavaju u stalnoj potrazi za novim osjetilnim podražajima. Potreba za gomilanjem doživljaja nadilazi potrebu za godišnjim odmorom kakvi su bili nekada. Generacija je to koja malo drži do zimnice (osim ako nije neki poseban džem od smokava s rogačem i arancinima), do braka i stvaranja obitelji, a puno više do osobne slobode i potrage za smislom. Puno kasnije, ako uopće, stupaju u bračnu zajednicu. Biti sam nije sramota. Naprotiv, biti solo je poželjno, istraživati i eksperimentirati. Ukratko, uživati bez odgovornosti prema drugom ljudskom biću.'
Na Sajam se, govori nam, prijavilo preko 220 umjetnika, 'što dovoljno govori o širini teme', a prihvaćeno je njih 58 uz još deset pozvanih umjetnika iz različitih dijelova Hrvatske. Temi su pristupili, kaže Šimičić, na inovativne i iznenađujuće načine.
'Pristupi su iznenađujuće raznoliki. Mediji također. Skulptura, slike, fotografije, grafike, videa, filmovi, animacije, instalacije... Svaki je umjetnik temi pristupio na sebi jedinstven način. Tako su Luka Hrgović i Dino Julius napravili film 'Slice of Life', koji je već stekao popularnost među publikom, a svojim vizualnim efektima šokira činjenica da je nastao u garaži. Među umjetnicima se našao i jedan umjetnik/biolog, koji je napravio prototip za prikupljanje nanoplastike. Također, posjetitelji će moći upoznati i Vicu 'gurua' ili čuti kako papir proizvodi 'glazbu' u instalaciji Hrvoja Spudića i Sare Salamon', najavljuje kustosica.
Tko izlaže na 35. Salonu mladih?
Na 35. Salonu mladih sudjeluju: Grgur Akrap, Matija Babić, Vanja Babić, Laura Barić, Željko Beljan, Filip Borelli, Alex Brajković, Sunčana Brkulj, Denis Butorac, Valentina Butumović, Iva Ćurić, Katarina Fabijanić Čačić, Vice Guru, Marko Gutić Mižimakov, Bruna Jakupović, Nikica Jurković, Tjaša Kalkan, Mihael Klanjčić, Matea Kovač, Jelena Kovačev, Josipa Krolo, Antonio Kutleša, Glorija Lizde, Luana Lojić, Apolonija Lučić, Duje Medić, Vida Meić, Domagoj Mlinarić, Ivana Mrčela, Petra Mrša, Matej Nišević, Katrin Novaković, Petra Orbanić, Lav Paripović, Filip Pilj, Ivana Pipal, Domagoj Rogina, Josip Rončević, Sara Salamon, Ana Sladetić, Hrvoje Spudić, Valentina Supanz Marinić, Miran Šabić, Melinda Šefčić, Josip Šurlin, Ivana Tkalčić, Anđela Zanki i Lucija Žuti.
Pozvani umjetnici su Stella Hartman, Luka Hrgović, Ivan Lušičić Liik, Mario Matoković, Vladimir Novak, Iva Peručić (Paprat Kolektiv), Sara Renar, Maja Subotić Šušak (Paprat Kolektiv), Stipan Tadić i Matija Vojvodić.
Za domaću mladu/mlađu umjetničku scenu kaže kako je jako teško govoriti o trendovima budući da i tu, kao uopće u svijetu umjetnosti, ne postoje više jasne i posve nove tendencije.
'U današnje globalno ispremiješano doba, zapravo su to uglavnom radovi koji nastaju na postulatima ranijih umjetničkih kretanja, ali s uporabom novih tehnologija. Ono što je karakteristično za 'naše' vrijeme svakako je sve veća interdisciplinarnost i izlaženje iz konvencionalnih okvira', kaže.
Osvrnula se i na Antisalon, izložbu radova koji nisu prihvaćeni na Salon mladih, a koja se, prema najavama, održava i ove godine usporedo sa Salonom. 'Neka. Veselimo se doći i na to otvorenje. Što više prilika mladima za izlaganje i predstavljanje publici, to bolje.'
Ovogodišnji jubilarni - 35. Salon mladih bit će otvoren 21. listopada u 19 sati u Domu Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) - Meštrovićevu paviljonu, a širi se i na još pet lokacija te nudi još izložbi. Izložba 'Situacija' kustosice Anite Ruso, nazvana tako prema prvom Salonu mladih iz 1961., moći će se razgledati u Galeriji Forum, Galeriji Canvas i prostoru kreacije Urania. Također, 'Venientes', ‘oni koji dolaze’, izložbe diplomanata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, predstavit će se u galeriji Šira, a dio programa održat će se i u prostoru tvrtke Ortoforma.
U okviru službene konkurencije Salona mladih dodjeljuju se tri HPB novčane nagrade, dok se izvan konkurencije dodjeljuju brojne strukovne nagrade prema odabiru najistaknutijih hrvatskih muzejskih i galerijskih ustanova čime se, kroz samostalnu izložbu, potiče i osigurava kontinuitet djelovanja mladih umjetnika. Dodjeljuju se i profilirane novčane nagrade privatnih donatora zbog pružanja financijske potpore mladim autorima.