Glasovita 'Pisma Mileni' Franza Kafke nude uvid u ljubavni svijet poznatog pisca. No tko je zapravo bila Milena Jesenska, jedina žena koju je Kafka volio? Odgovor na to pitanje nudi izvrsna biografija češke autorice Alene Wagnerove koja otkriva da je Milena Jesenska bila osoba vrijedna svakog poštovanja koja zaslužuje da je se oslobodi Kafkine sjene s obzirom na to da je on zapravo bio fusnota njezina zanimljivog i tragičnog života
Život Franza Kafke obilježio je tihi očaj – tuberkuloza koja ga je polako ubijala, otac tiranin od kojega se nikad nije uspio do kraja emancipirati, zatupljujući činovnički posao, pisanje u koje često ni sam nije vjerovao te je na kraju od prijatelja Maxa Broda tražio da sve spali nakon njegove smrti. No Kafka je doživio i sreću kada se zaljubio u Milenu Jesensku, kojoj je napisao i brojna pisma, posthumno objavljena kao 'Pisma Mileni'. U njima se otkriva kako se Kafka nosio s ljubavlju i koliko ga je Jesenska usrećila, ali čitatelji nisu nikad dobili pravi uvid u njezinu stranu te priče.
To bi trebala promijeniti biografija Milene Jesenske (rođene 1896. u Pragu) koju je napisala češka autorica Alena Wagnerova, a koja je odnedavno prevedena i na njemački jezik pa se sada Milenina pisma mogu pročitati i u njemačkim novinama; Frankfurter Rundschau tome je posvetio cijeli feljton. Knjiga o Mileninom životu otkriva da je ona bila izvanserijska i hrabra žena, daleko ispred svoga vremena te da je Kafka zapravo samo jedna epizoda iz njezina burnog života koji je završen u nacističkom konclogoru Ravensbrück 17. svibnja 1944. godine.
Za razliku od Kafke, Jesenska se uspjela emancipirati od svog oca tiranina koji ju je kao mladu ženu čak na devet mjeseci strpao na psihijatriju jer se nije htjela udati za muškarca kojega je on izabrao nego se htjela vjenčati s ne baš uspješnim književnikom Ernstom Pollakom. Počela je studirati medicinu pa studij prekinula te se odselila iz Praga u Beč. U tada jednom od ključnih gradova svijeta Jesenska je postala novinarka, imala je i nekoliko ljubavnih veza sa ženama, eksperimentirala je s drogama, 1936. postala je članica Komunističke partije. Kafka je zapravo bio samo jedna epizoda u njezinu životu, a vjenčala se s Jaromirom Krejcarom, od kojega se kasnije i razvela. Iz tog je braka dobila i kćerku Janu kojoj je bila uzorna majka puna ljubavi.
Praški publicist Willy Hass koju ju je poznavao napisao je da 'ovaj svjetski poredak nije stvoren za nekoga poput Milene koja ga je rušila svakog dana, svake minute'. Nakon što su nacisti anektirali češke Sudete, Jesenska je počela pisati za ilegalne novine te je uhićena već u studenom 1939., i to pod optužbom veleizdaje. Do suđenja nikad nije došlo niti je Jesenska ikad puštena na slobodu.
Iz zatvora je pisala prijateljici da se ne brinu za nju, jer je nacistički zatvori i logori neće slomiti. Da je tako bilo, svjedočila je kasnije i Margarete Buber-Neumann koja je s Jesenskom bila zajedno zatvorena u logoru Ravensbrück napisavši da Milenu nikad nije napustio optimizam i borbeni duh koliko god uvjeti života bili grozni. Sudeći po pismima koja je poslala iz logora, samo je jednom pala u očaj, kada je svjedočila kako ljude odvode u smrt a ona može samo gledati kako se to događa. Sanjala je do samog kraja o slobodi i tješila vlastitu kćerku kako će se opet vidjeti i biti zajedno.
U petoj godini brutalnog nacističkog sužanjstva i 47. godini života tijelo joj je posustalo, iako duh nikad nije te je umrla godinu dana prije kraja Drugog svjetskog rata.
Život Milene Jesenske govori o ženi koja zaslužuje biti poznata posve neovisno o tome što je u nju bio zaljubljen Kafka te ne bi bilo loše da se neki hrvatski nakladnik prihvati prijevoda biografije o Jesenskoj koju je napisala Alena Wagnerova.
