O knjigama su govorili akademik Josip Bratulić te autori i priređivači knjiga Katica Čorkalo, Stipe Kutleša, Agneza Szabo, Marijana Borić, Ines Ivančić i Martin Grgurovac.

Akademik Bratulić istaknuo je kako je projekt zamišljen u sto knjiga, od kojih je u prvom nizu njih deset.

Riječ je o osobama, naglasio je, koje su odredile hrvatsku povijest. Knjige su napisane za sadašnje vrijeme, napomenuo je Bratulić dodavši kako je u knjigama zabilježeno ono što su pojedinci kao dobro ostavili u svom životu.

Čorkalo je napomenula kako je knjižnica zamišljena kao niz brošura namijenjenih informiranju i edukaciji o važnim osobama iz hrvatske povijesti.

Knjige informiraju čitatelja na zanimljiv, pristupačan i sažet način, rekla je Čorkalo dodavši kako preko ovih brošura čitatelji upoznaju bitna postignuća i zasluge važnih ljudi za hrvatsku povijest i kulturu.

Po Riječima Stipe Kutleše knjige nastoje potaknuti ponajprije školsku i studentsku mladež da na primjeren način stječe znanja i spoznaje o velikanima hrvatske umjetnosti, kulture i znanosti.

Riječ je o ljudima koji su kreirali hrvatsku prošlost i utjecali na njezinu budućnost, napomenuo je dodavši kako knjige ističu njihovu ostavštinu u cjelovitoj slici hrvatske nacionalne i europske civilizacije.

Naglasio je kako je Ruđer Bošković bio možda posljednji renesansni um koji je u svim područjima u kojima je djelovao davao velike rezultate.

Podsjetio je i na njegovo domoljublje te istaknuo kako ga mnogi još i danas svojataju.

Povjesničarka Agneza Szabo je, govoreći o hrvatskim političkim velikanima - kralju Petru Svačiću i banu Josipu Šokčević, istaknula kako je kralj Petar Svačić poginuo na Petrovoj gori braneći Hrvatsku.

Ništa nije časnije na ovom svijetu nego poginuti za Domovinu, rekla je Szabo dodavši kako je Svačićeva ostavština činjenica da nakon njegove pogibije nije bilo moguće više poraziti Hrvatsku.

Szabo smatra kako to razvidno pokazuje i međunarodni ugovor Kolomanova Pacta conventa, koju unatoč osporavanjima potvrđuju stoljetni zapisnici  Hrvatskoga sabora.

Ocijenila je kako je Svačić osigurao suverenost Hrvatske kroz povijest onakvu i onoliku kako je to tada bilo moguće.

Naglasila je kako se ban Josip Šokčević, nasljednik hrvatskoga bana Josipa Jelačića zalagao za federalizaciju Habsburške Monarhije te dodala kako Hrvatski sabor zbog međusobnih prijepora nije pravodobno uočio potajne dogovore o dvojnom ustroju Monarhije.

Kad je to Šokčević vidio dao je ostavku, napomenula je Szabo dodavši kako je njegov Sabor iz 1861. ozakonio sve ustanove nastale tijekom Hrvatskoga narodnog preporoda.

Uz to je, istaknula je, podigao spomenik banu Jelačiću, što bi kao i ozakonjenje nacionalnih ustanova, ocijenila je, u razdoblju dvojne Monarhije bilo nemoguće napraviti.

Niz prvih deset od sto zamišljenih knjiga o hrvatskim velikanima objavila je vinkovačka nakladna kuća Privlačica.