Prvo od četiri kola Djela Miroslava Krleže, višegodišnjeg projekta koji će obuhvatiti 28 svezaka njegove proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i dnevničkih zapisa velikoga književnika, predstavljeno je u četvrtak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu
Projekt Školske knjige i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pokrenut je kako bi Krležina djela približio novim generacijama, pa svesci imaju znanstvenu obradu teksta, namijenjenu učenicima, studentima i mladim znanstvenicima, kojima je on sve češće klasik kojega ne razumiju i ne čitaju s obzirom na složenost njegova teksta, razvedenu rečenicu, erudiciju i političnost.
vezane vijesti
Prvo, raskošno opremljeno kolo edicije zamišljene kao 'the best of' donosi sedam svezaka - petosveščani roman 'Zastave', pjesničku zbirku 'Balade Petrice Kerempuha' i knjigu političkih eseja 'Deset krvavih godina'.
'Krležin položaj u hrvatskoj književnosti danas je paradoksalan i shizofren, on i dalje dijeli hrvatsku javnost, kao i kada se javio prvi put prije 110 godina i odmah bio dočekan s podijeljenim mišljenjima', ustvrdio je autor znanstvenih studija o djelu Miroslava Krleže akademik Krešimir Nemec.
Nemec smatra da je tome tako zato što Krleža za ovu sredinu nikada nije bio samo pisac s vrlinama i manama, nego je ispunjavao puno veći prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici od same književnosti i bio čovjek od moći i utjecaja, određivao kulturne tokove,
'Ovim projektom želimo vratiti čitatelje Krležinim tekstovima, zalažemo se za čitanje koje bi bilo lišeno predrasuda i apriori stavova. Dolaze generacije koje nisu opterećene ideologijom i politikom', dodao je.
Predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul napomenuo je da su mnogi olako odbacivali Krležu, osporavali mu hrvatstvo i smatrali ga 'komunjarom', no nitko ne bi trebao pristupiti hrvatskoj politici ako nije pročitao Krležinih 'Deset krvavih godina', posljednji put objavljena 1971.
Po njegovim riječima, tko god je čitao njegove romane, drame, eseje, dnevnike, putopise, novele i druga djela, uvjerio se da je Krleža gorljivi Hrvat.
Urednica izdanja Miroslava Vučić rekla je da je veliki problem kako ponuditi Krležu i tisuće stranica današnjim čitateljima naviklima na brze informacije s mobitela, laptopa, tableta. 'U Školskoj knjizi se ozbiljno bavimo poticanjem čitanja, uspjeli smo mnoge pisce ponuditi mladim čitateljima na taj način'.
'Uspjet ćemo i s Krležom kojega ćemo pokazati kao suvremenog pisca. On nikad nije bio suvremeniji nego danas, on je naš suvremenik po problemima o kojima piše', ocijenila je.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt rekao je da HAZU i Školska knjiga ovim predstavljanjem na najdjelotvorniji način obilježavaju 130. obljetnicu rođenja književnog velikana hrvatske kulture, podsjetivši da je Krleža bio među Akademijinim najistaknutijim članovima još od 1946. kada je izabran za redovitog člana.
'Ovdje slavimo jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti u svim žanrovima, toliku raznovrsnost i tematski raspon rijetko možemo naći u širem srednjoeuropskom kulturnom vidokrugu', ustvrdio je.
Intendantica HNK Iva Hraste-Sočo podsjetila je na neraskidivu vezu Krleže s HNK, još je od 1913. nudio svoje drame, no one su odbijane sve dok se 1920. nije promijenila uprava i prihvatila njegovu 'Galiciju', a on postao jedan od najvažnijih domaćih dramskih autora. NDH je zabranila izvođenje njegovih drama, no od 1946. i 'Gospode Glembajevih' do danas ne silazi s repertoara nacionalne zagrebačke kuće.
'HNK se ponosi što je na svojoj pozornici kontinuirano izvodio njegovo dramsko stvaralaštvo, a izvodit će ga i ubuduće u novim čitanjima mlađih generacija", zaključila je.
