Iz svoje baze u Martićevoj ulici Booksa trenutačno djeluje na barem tri kolosijeka - ima klub, ima portal i ima izdavaštvo. Kroz njihov je inkubator u tih 20 godina prošla većina aktera domaće književne scene, no književnost nije jedino čime se bave, otvoreni su za sve vidove umjetnosti. Zanimalo nas je kako je krenula njihova priča, na što su posebno ponosni, kakav program spremaju u slavljeničkoj godini, kako se nose s gentrifikacijom u spomenutoj ulici i koji su im planovi za sljedećih 20 godina. Popularna Mika, diplomirana anglistica i bohemistica, na neka je pitanja ponudila opsežne odgovore dok je za druge bila zakopčana, valjda jer još nije vrijeme da se otkrije sve. Navalimo na Kulturni roštilj!

Kako je počela Booksina priča?

Booksa je projekt udruge Kulturtreger, koju su osnovale Vanja Pavlović, Maja Župan i Miljenka Buljević 2003. godine. Ideja iza pokretanja projekta bila je otvoriti mjesto za književnost u svim njezinim vidovima. Takvo mjesto je tad nedostajalo u Zagrebu. Booksa je otvorena u siječnju 2004. godine.

Na što ste u proteklih 20 godina posebno ponosni?

Prije svega smo ponosni ne samo na to da smo preživjeli 20 godina, već da su naši programi važan dio zagrebačke, hrvatske, ali i šire regionalne kulture, usprkos dugogodišnjoj marginalizaciji nezavisne kulture, ekonomskim krizama i povremenim veoma otvorenim političkim napadima na civilno društvo. Posebno smo ponosni na to da su klub Booksa i naš portal booksa.hr postali opće mjesto književnog života, kako za publiku, tako i za mlade autore i kritičare, ali i za etablirane književnike/ce, pa i književne zvijezde. Svi oni su doprinijeli našem radu, kao i velik broj zaposlenika, suradnika i volontera koji su u ovih 20 godina radili u Booksi.

Teško je izdvojiti neke stvari, a druge ne spomenuti, pa je možda primjereno da se osvrnemo na ono što je bilo prvo, npr. Booksa je prvi književni klub ovog tipa u zemlji, organizirali smo prvi regionalni program za obrazovanje mladih književnih kritičara kroz projekt Criticize This!, prvi predstavili suvremenu arapsku književnost kroz Reviju malih književnosti, ali i bugarsku, rumunjsku ili grčku, prvi smo organizirali pub kvizove, u suradnji s Kurzivom prvi pokrenuli arhiv zajednice koji se brine o materijalima nastalim na nezavisnoj kulturnoj sceni itd.

Neka od književnih prijateljstava su nam posebno važna, naročito ona s Davidom Albaharijem, koji je u Booksi vodio program književnih razgovora i objavljivao svoje tekstove na našem portalu. Naročito dugo prijateljstvo je sa Zoranom Ferićem, čija je radionica kreativnog pisanja bila jedan od zaštitnih znakova Bookse. Tu su i Daša Drndić i Dubravka Ugrešić, koje smo objavljivali i ugošćavali, Marko Pogačar i Zoran Pilić, s kojima kontinuirano radimo od njihovih i naših početaka, ali i Ivana Bodrožić, Olja Savičević Ivančević, Mima Simić, Dorta Jagić i mnogi drugi s hrvatske književne scene s kojima stalno surađujemo. Od međunarodnih prijateljstava možemo izdvojiti Adaniju Shibli, s kojom smo radili u nekoliko navrata, Sjóna, koji je s nama radio na nevjerojatno zanimljivom izdanju festivala Revija malih književnosti, uvijek prijateljski raspoloženog Aleksandra Hemona, na čiju preporuku su nam došli Aminatta Forna i David Mitchell. Radili smo s puno književnika i književnica i gotovo da nema domaćeg književnog imena koje nije bilo u Booksi.

Druga strana književnog života, na koju smo jako ponosni, ona je neprofesionalna čitateljska i spisateljska zajednica koja se okupila oko Bookse i koja sudjeluje u svim našim programima, ljudi koji daju našem radu smisao i kojima je sve to namijenjeno, naši članovi, čitatelji i polaznici edukativnih programa.

Možete li otkriti kakav program spremate u slavljeničkoj godini?

Sve ono što inače radimo, samo u slavljeničkom ruhu.

Kvart oko Martićeve ulice od početaka Bookse opasno se gentrificirao. Kakve izazove to nosi?

Kvart je doživio transformaciju posljednjih godina, postao je vrlo živo mjesto u koje dolazi više ljudi, što je posebno vidljivo ljeti. Ljetna manifestacija 'Booksa u parku' obraća se i toj novoj publici te povezuje nezavisnu književnu i kulturno-umjetničku scenu sa širom publikom različitih generacija i interesa koja doprinosi kulturi zajednice. Booksa svojim programom utječe na kulturni identitet kvarta okupljajući sve ljude koji žele sadržajnije provesti svoje slobodno vrijeme.

Koji su vam planovi za sljedećih 20 godina?

Čitati, pisati i pričati o književnosti.